Nakon što je prije nekoliko sedmica propao pokušaj povećanja
cijene struje kroz uvođenje blok tarifa za naplatu električne energije
korisnicima u Federaciji BiH, uprava Elektroprivrede BiH odlučila se za novi
pokušaj. Sada su prema Regulatornoj komisiji za energiju u Federaciji BiH
(FERK) uputili prijedlog kojim traže da se poveća cijena električne energije za
10 posto svim korisnicima. Ovaj prijedlog je na dnevnom redu današnje sjednice
FERK-a.
Partokratsko upravljanje ispaštaju građani
Almir Muhamedbegović, stručnjak za energetiku, kaže da je
očekivano da Elektroprivreda BiH pokušava na neki način da nadoknadi 140
miliona KM gubitka iz prošle godine. Naglašava da se od građana pokušavaju
naplatiti gubici koji su nastali partokratskim upravljanjem.
“Dugogodišnje upravljanje gdje politika određuje ko će
voditi Elektroprivredu a ne struka, ne treba da plaćaju građani. Ovo je jedan
od načina da povećanjem cijene pokušaju od građana izvući barem nešto kako bi
jedan dio nadoknadili. Po njihovim proračunima, radi se o 15 ili 18 miliona KM
kojih će u javnom snabdijevanju od građana Elektroprivreda dobiti više do kraja
godine, ukoliko FERK prihvati prijedlog. Prema mojim proračunima, ovim
povećanjem bi za godinu dana Elektroprivreda BiH dobila dodatna 43 miliona KM,
od čega bi 34 miliona došla od domaćinstava, a oko devet miliona bi dobili iz
ostale potrošnje (male prodavnice, socijalne ustanove itd)”, ističe za Buku
Muhamedbegović.
O opravdanosti zahtjeva, dodaje on, bi se moglo govoriti u
slučaju da je Elektroprivreda BiH objasnila strukturu porasta troškova, odnosno
koliko košta proizvodnja jednog MWh na pragu elektrane.
“Pažljivo sam čitao prijedlog Elektroprivrede i primijetio
sam da nedostaje struktura tih troškova. Mi tamo ne vidimo, a to su dužni
prikazati, kako su došlo do toga da je proizvodnja iz termoelektrane 160 ili
170 KM po MWh, a pogotovo je to diskutabilno kada znamo da je prošle godine ta
proizvodnja bila još skuplja po MWh. Ako znamo da su povećali cijenu uglja koju
plaćaju rudnicima za 38 posto, sada je nevjerovatno da je u ovom prijedlogu
cijena koštanja na pragu elektrane snižena. To je nelogično i kontradiktorno.
Nedostaju elementi radne snage i svi elementi koji ulaze u taj troškovnik
jednog MWh na pragu termoelektrane. Dakle, po mom mišljenju, to je zahtjev s
nepotpunim obrazloženjem a koje je propisano metodologijom za utvrđivanje
cijena u javnom snabdijevanju”, objašnjava Muhamedbegović.
Marin Bago, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača
Futura, kaže da svako povećanje cijene energenata, bilo da je riječ o
električnoj energiji, gorivu ili plinu, često dovodi do lančanog poskupljenja
svih drugih proizvoda i usluga.
“Iako sva ta lančana poskupljenja nisu opravdana, ali ona se
dešavaju. To je prva negativna stvar. Druga stvar koju bih želio napomenuti
jeste da mi izvozimo puno struje u inozemstvo. Dakle, pitanje je gdje je
prioritet. Je li prioritet u izvozu ili u namirivanju potreba domaćeg
stanovništva i gospodarstva”, govori za Buku Bago, te navodi kako postoji i
treća sporna stvar.
“Elektroprivreda BiH je po reviziji Ureda za reviziju
institucija FBiH imala dosta lošeg upravljanja. Zar nije normalno da se prvo to
riješi, nego da se odmah prebaci na teret potrošača, jer jedno ne smijemo
zaboraviti. Mi jesmo potrošači, ali mi smo i vlasnici tih elektrokompanija,
tako da smatram da je prvi interes zadovoljenje domaćih potrošača i
gospodarstva”, potcrtava Bago.
Discipliniranje članova nezavisnog regulatora
Na današnjoj sjednici FERK će prvi put zasjedati u novom
sastavu, nakon što je prije nekoliko dana Parlament FBiH potvrdio imenovanje
dva nova člana ovog tijela. Predsjedavajući FERK-a sada je Samir
Hadžihusejnović, kadar SDP-a, dok su članice Sanela Pokrajčić i Vesna Marić
predložene od HDZ-a BiH. A imenovanje novih članova FERK-a je uslijedilo nakon
što su tri člana ovog tijela doživjela javne kritike od federalnog premijera
Nermina Nikšića.
“Mislim da će oni popustiti pod pritiskom politike, koja
nažalost članove FERK-a i bira, a ne bi smjelo biti tako jer se radi o
nezavisnom regulatoru za energiju. Mislim da će FERK ovakav zahtjev koji je
nepotpun i problematičan sa stanovišta proračuna jednostavno progurati. Nermin
Nikšić je već bio ljut kada su dva člana FERK-a zatražila da se ta odluka
prolongira. Nermin Nikšić ne bi smio da se miješa, bez obzira što je prvi
čovjek Vlade FBiH. Ne bi smio da daje takve izjave u kojima otvoreno pokazuje
da je ljut što je dvoje odlazećih članova reklo da se treba dopuniti ovaj
zahtjev. Naravno da je to pritisak i discipliniranje članova nezavisnog
regulatornog tijela u smislu: ‘mi smo vas izabrali i ima da naše naloge
sprovodite’. Ja to tako čitam”, podvlači Muhamedbegović.
FERK se treba voditi pravilnicima, a ne pritiskom
politike
Nakon odbijanja FERK-a da prihvati blok tarife, reagovao je
i direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić, koji je kazao da je takvom
odlukom FERK narušio ugled EPBiH.
“Direktor Buljubašić bi trebao da se podsjeti da je JP
Elektroprivreda BiH kao i ostale dvije elektroprivrede u državi samo tržišni
učesnik. Direktor Buljubašić, kojem je isti taj FERK izdao dozvolu za rad,
trebao bi da se suzdrži od davanja ocjena da je FERK odbijanjem prethodnog
prijedloga pogriješio. Ako hoćemo da imamo otvoreno tržište, treba da se zna ko
određuje pravila tržišta. Regulator mora da bude nezavisan u svojim odlukama, a
ne da vi vršite pritisak na njega. FERK treba da se u svojim odlukama samo vodi
svojim internim pravilnicima koji određuju kako se rješavaju pojedini
zahtjevi”, jasan je Muhamedbegović.
Napominje kako je diskutabilno što u medijima stalno čitamo
da će struja biti skuplja za 10 posto.
“E, tu je problem. Na računu za struju u oba entiteta
postoje tri stavke. Jedna stavka je električna energija, druga stavka je
mrežarina i treća stavka je naknada za obnovljive izvore energije. Sve to čini
vaš račun koji plaćate. I sada iz Elektroprivrede BiH kažu da će struja biti
skuplja samo 10 posto. Ne, struja će biti skuplja u zavisnosti od kategorije
javne potrošnje pošto u domaćinstvu imamo dvije kategorije, jednotarifno i
dvotarifno brojilo, i još pet kategorija ostale potrošnje. Svi oni imaju raspon
povećanja cijene električne energije između 19 i 23 posto. Električna energija
će poskupjeti za domaćinstva oko 23 posto”, navodi Muhamedbegović.
Dakle, nakon što je vlast pritiskom na prethodni saziv
FERK-a poslala direktnu poruku i novoimenovanim članovima ovog regulatora,
realno je očekivati da će saniranje gubitaka Elektroprivrede BiH krenuti
zavlačenjem ruke u džepove građana. Građana koji već mjesecima čekaju ključne
reforme federalne vlasti kako bi doživjeli rast plata, te kako bi mogli barem
djelimično ispratiti divljanje cijena koje ne prestaje.