Uoči početka samita u litvanskom Viljnusu, otvorilo se pitanje mogućeg raspoređivanja NATO snaga u Bosnu i Hercegovinu zbog zaoštravanja političke krize posljednjih nekoliko mjeseci. Iako su na dnevnom redu Ukrajina i Švedska, koja je dobila zeleno svjetlo od Turske za pristup Alijansi, očekuje se da će makar na marginama samita biti riječi i o BiH. Šta će to značiti za BiH u praktičnom smislu ni analitičari ne mogu sa sigurnošću predvidjeti, iako tvrde da elemenata za djelovanje sigurno ima, piše Deutsche Welle.
– NATO koji je preuzeo odgovornost za mir i stabilnost ove zemlje, treba da preuzme odgovornost i kada je riječ o stabilizaciji. U političkom smislu vi možete raditi šta hoćete. Međutim, kada to pretvorite u ponašanje sa pravnim posljedicama, onda se stvari komplikuju – kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović, koji očekuje da međunarodna zajednica svakako reaguje, bez obzira na rasplet događaja na samitu u Litvaniji.
Brčko kao opcija
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić pozvao je članice NATO-a, da na bazi Aneksa 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma i člana 7. Statuta Brčko distrikta BiH, rasporede NATO vojnike na njegovu teritoriju. Zvizdić je poziv uputio nakon što su zakoni u Republici Srpskoj koji se odnose na neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda, objavljeni u Službenom glasniku RS.
– Takvom odlukom bi preventivno bio zaustavljen, a onda i trajno onemogućen projekat secesije Republike Srpske koji je pokrenut zadnjim odlukama Narodne skupštine – naveo je Zvizdić.
Prema Dejtonskom sporazumu NATO je u obavezi da štiti mir i bezbjednosti u BiH, podsjeća vojni analitičar Đuro Kozar, navodeći da ukoliko dođe do razmještanja trupa da nijedna strana u BiH nema ingerencije za bilo kakvu reakcije. Kozar navodi da je u ovom trenutku nekoliko scenarija koji se mogu očekivati od samita NATO-a.
– Jedan od načina je slanje trupa u Brčko distrikt, gdje bi oko stotinjak vojnika bilo stacionirano iz preventivnih razloga kako ne bi bilo svojatanja Brčkog od establišmenta u RS -, kaže Kozar, navodeći da NATO može da rasporedi svoje jedinice na bilo kojem dijelu teritorije BiH.
Međutim, dio analitičara postavlja pitanje šta je sada sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, s obzirom da je posljednjim zakonima usvojenim u RS derogirana uloga visokog predstavnika, kao vrhovnog tumača.
– Pravno gledano vi praktično imate stanje u kojem bi NATO morao da vrati mirovni sporazum na snagu. Jer ako vi dovodite u pitanje visokog predstavnika kao tumača, degradirate Ustav koji je dio Dejtonskog sporazuma. Bilo ko da donese odluku koja ima posljedice po Dejtonski sporazum, to degradira cijeli sporazum – kaže Ahatović, navodeći da se u tom slučaju neko mora izjasniti da li i koji dijelovi sporazuma i dalje važe ili ne važe.
Vučić upozorava na period nakon samita
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se prije nekoliko dana govoreći o stanju na Kosovu dotakao i BiH, rekavši da bi ključni datumi za BiH mogli da budu upravo oni nakon samita u Litvaniji.
– Situacija u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini će biti mnogo ozbiljnija i teža poslije 12., poslije 13. jula – rekao je Vučić ne želeći da otkriva više detalja, kao ni da li je upoznat sa raspletom događaja oko samita NATO-a u Litvaniji.
Ima i onih koji ne vjeruju da bi se NATO u ovom trenutku mogao baviti pitanjem razmještanja trupa bilo gdje u BiH. Fokus interesovanja su i dalje Ukrajina i Švedska, a o BiH bi se, kažu, moglo razgovarati tek na marginama samita.
– Očekuje se da će i dalje zvaničnici Alijanse ostati privrženi obećanjima da će u svjetlu ruske invazije ostati opredijeljeni na podršci i pružanju bezbjednosnih garancija Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji, kao najranjivijim državama u neposrednom okruženju NATO članica. I sam poziv zvaničnicima BiH da budu zvanično prisutni na ovom značajnom događaju treba posmatrati u pozitivnom svijetlu opredjeljenja NATO-a za saradnju i perspektivu punopravnog članstva BiH u NATO – rekao je za Fenu predsjednik Centra za bezbjednosne studije Denis Hadžović, navodeći da će se na samitu raspravljati i o ostalim značajnim tema koje trebaju pokazati da su NATO snage i dalje spremne odgovoriti na svaki izazov na ovoj dinamičnoj i nepredvidljivoj međunarodnoj sceni.