Meteorološki stručnjaci upozoravaju da se posljednjih godina bilježi nagli pad zimskih snježnih oborina, što sve više zabrinjava jer ima ozbiljne posljedice za čitavu regiju, izvještava BBC.
Analize pokazuju da je u većini zima tokom posljednjih pet godina količina snijega bila znatno ispod prosjeka zabilježenog u razdoblju od 1980. do 2020. godine. Situaciju dodatno otežava porast prosječnih temperatura, zbog čega se snijeg koji ipak padne zadržava vrlo kratko i brzo se topi.
U nižim krajevima snijeg sve češće zamjenjuje kiša, što se barem djelomično povezuje s globalnim zatopljenjem. Znanstvenici su ovaj fenomen nazvali „snježna suša“. Smanjenje zimskih oborina događa se u isto vrijeme kada se ledenjaci ubrzano povlače, stvarajući dvostruki izazov koji prijeti milijunima ljudi i osjetljivim ekosustavima.
Koliko je pad snijega izražen?
Podaci potvrđuju ozbiljnost problema. Indijski meteorološki zavod zabilježio je potpuni izostanak i kiše i snijega u većem dijelu sjeverne Indije tijekom prosinca. Prema njihovim prognozama, područja sjeverozapadne Indije – uključujući Uttarakhand, Himachal Pradesh te teritorije Jammu i Kashmir i Ladakh – mogla bi između siječnja i ožujka imati čak 86% manje oborina u odnosu na dugogodišnji prosjek.
Dugoročni prosjek padalina (LPA) temelji se na podacima prikupljenim tijekom 30 do 50 godina i koristi se kao referenca za procjenu aktualnih vremenskih prilika. Stručnjaci upozoravaju da se ne radi o izoliranom događaju, već o dugoročnom trendu.
Zime bez snijega
„Sve više podataka iz različitih izvora potvrđuje da se količina zimskih oborina na Himalaji doista smanjuje“, izjavio je Kieran Hunt, znanstveni suradnik za tropsku meteorologiju na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji.
Istraživanje iz 2025. godine, na kojem je Hunt sudjelovao, analiziralo je razdoblje od 1980. do 2021. te potvrdilo kontinuirani pad padalina. Hemant Singh s Indijskog instituta za tehnologiju u Jammuu navodi da je količina snijega na sjeverozapadnoj Himalaji u posljednjih pet godina pala za oko 25% u usporedbi s prosjekom prethodnih 40 godina.
Slični trendovi bilježe se i u Nepalu. „Od oktobra gotovo da nije bilo oborina, a ostatak zime vjerojatno će ostati suh. Takva situacija ponavlja se već petu godinu zaredom“, kaže Binod Pokharel, izvanredni profesor meteorologije na Sveučilištu Tribhuvan u Kathmanduu.
Posljedice za vodne resurse i okoliš
Zimski snijeg ima ključnu ulogu u opskrbi rijeka i potoka vodom, osiguravajući pitku vodu, navodnjavanje i proizvodnju hidroenergije za gotovo dvije milijarde ljudi. Znanstvenici pritom prate i tzv. trajnost snježnog pokrivača, odnosno koliko dugo snijeg ostaje na tlu bez topljenja.
Prema izvješću Međunarodnog centra za integrirani razvoj planina (ICIMOD), zima 2024./2025. imala je najnižu razinu postojanosti snijega u posljednja 23 godina, gotovo četvrtinu ispod uobičajenih vrijednosti. „To se u velikoj mjeri poklapa s padom zimskih oborina i snježnih anomalija“, istaknuo je Sravan Shrestha iz ICIMOD-a.
Manjak snijega dovodi do sušnijih uvjeta i povećava opasnost od šumskih požara. Osim toga, povlačenje leda i snijega, koji stabiliziraju planinske masive, uzrokuje veću nestabilnost terena, što rezultira češćim klizištima, odronima i drugim prirodnim nepogodama.
Uzroci smanjenih snježnih oborina
Prema mišljenju većine meteorologa, glavni uzrok leži u slabljenju takozvanih zapadnih poremećaja – ciklona koji dolaze sa Sredozemlja i donose hladniji zrak te oborine sjevernoj Indiji, Pakistanu i Nepalu. „Čini se da se ti sustavi ne samo da slabe, već se i pomiču sjevernije, što smanjuje njihovu sposobnost da povuku vlagu iz Arapskog mora“, objašnjava Hunt.
Indijski meteorološki zavod ovogodišnje zapadne poremećaje već je okarakterizirao kao neuobičajeno slabe.
Iako se istraživanja o točnim uzrocima nastavljaju, jedno je sigurno – Himalaja se suočava s ozbiljnom dvostrukom prijetnjom. Dok ledenjaci ubrzano nestaju, količina snijega također opada, a stručnjaci upozoravaju da bi takva kombinacija mogla imati dalekosežne posljedice za regiju i njezino stanovništvo.