Vlada Republike Srpske dala je saglasnost na produženje roka za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela, koju zajednički grade Elektroprivreda Republike Srpske i Elektroprivreda Srbije. Prema novom aneksu ugovora, pripremni radovi, uključujući izradu projektne dokumentacije i pribavljanje dozvola, trajaće 30 mjeseci, dok će izgradnja i probni radovi trajati dodatnih 66 mjeseci.
To znači da izgradnja neće početi prije marta 2028. godine, a završetak se očekuje tek krajem 2033. godine. Vrijednost pripremnih radova procijenjena je na 22 miliona KM, dok izgradnja same elektrane iznosi 466,5 miliona KM. Buk Bijela je dio šireg projekta hidroenergetskog sistema Gornja Drina, koji uključuje još dvije planirane hidroelektrane.
Planirana hidroelektrana Buk Bijela ponovo je u središtu javnosti jer je za sutra u Centru za kulturu i informisanje u Foči održava javna rasprava o ovom projektu.
Stručnjaci upozoravaju da bi brana Buk Bijela ozbiljno narušila biodiverzitet gornje Drine, posebno stanište ugrožene ribe mladice (Hucho hucho). Hidroelektrana bi promijenila prirodni tok rijeke, potopila lokalne zajednice i smanjila prirodnu vrijednost regiona, koji je poznat i po turističkim atrakcijama poput raftinga i ribolova.
“Buk Bijela bi stavila profit iznad prirode i ljudi. Riječna staništa koja su opstala stotinama godina, sada su ugrožena,” upozoravaju ekolozi iz regionalnih inicijativa.
Projekt je takođe okarakterisan kao finansijski rizičan. Veći međunarodni kreditori, uključujući Svjetsku banku i Evropsku banku za obnovu i razvoj, odbili su finansiranje. Do sada su kineske kompanije bile jedini ponuđači u zatvorenim procedurama, što je izazvalo kritike zbog nedostatka transparentnosti.
Pravni problemi dodatno komplikuju situaciju. EIA (Studija o utjecaju na okoliš) iz 2012. i 2019. osporena je zbog proceduralnih nedostataka, dok se u skladu sa Espoo konvencijom procjenjuju prekogranični utjecaji projekta, koji bi mogli zahvatiti i susjedne zemlje poput Crne Gore i Srbije.
Civilne inicijative poput Bankwatch i lokalne ekološke organizacije pozivaju građane da učestvuju u javnoj raspravi i izraze svoj stav o budućnosti rijeke. “Vrijeme je da ovo nazovemo pravim imenom – visokorizičan i zastario projekt koji stavlja profit iznad ljudi i prirode,” poručuju aktivisti.
Pitanje Buk Bijele nije samo lokalno, jer je riječ o jednoj od posljednjih divljih rijeka Balkana, čija zaštita odjekuje u cijeloj regiji.
Crnogorski parlament je usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare, kojom se zabranjuju intervencije i radovi u kanjonu Tare, dijelu koji je pod zaštitom UNESCO‑a. Ta deklaracija je pravno važan faktor koji utiče na stav Crne Gore prema sličnim projektima i predstavlja osnovu zbog čega Podgorica nikada nije podržala Buk Bijelu.