Krajem juna prošle godine u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH usvojen je Nacrt zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica.
Tada se to smatralo velikim korakom ka pobjedi u borbi za demokratiju i prava građana u Federaciji BiH. Javnost je očekivala da će se najdalje do kraja 2024. godine nacrt zakona usvojiti i u Domu naroda Parlamenta FBiH kako bi se nastavio proces usvajanja zakona, te kako bismo u ovoj godini imali usvojen i prijedlog zakona.
Nema usvajanja zakona dok se HDZ ne zasiti
No, političke igre i ucjene su postale svakodnevnica među strankama u Parlamentu FBiH. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović (HDZ BiH) pomenuti nacrt zakona ne želi staviti na dnevni red sjednice već skoro godinu. Iako to od njega mjesecima traže i koalicioni partneri i brojna udruženja građana, Martinović ne popušta.
Ne popušta jer je HDZ BiH odlučio da aktuelni mandat u Parlamentu FBiH iskoristi za ucjene partnera, pa tako ova stranka čiji delegat upravlja radom gornjeg doma ne dopušta da zakon bitan za građane dođe na dnevni red dok se njima ne udovolji u određenim zahtjevima.
Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH, kaže da je prethodna godina prošla u obećanjima političara.
“Stalno nam govore da će zakon doći na red dok se usvoji jedan zakon, pa onda neki drugi zakon, pa dok se prestanu svađati. Na kraju smo mi kao Udruženje odlučili pokrenuti online kampanju, slati dopise i mailove delegatima, čisto da natjeramo parlamentarce da zakon vrate na dnevni red, ali da bude usvojen, a ne izglasan negativno”, ističe za Buku Veljović.
Napominje da će se u junu organizovati i okrugli sto na ovu temu kako bi se još jednom delegatima jasno stavilo do znanja kolika je važnost usvajanja pomenutog zakona.
“Mi smo svjesni političke situacije i ne želimo da se pojavi na dnevnom redu, pa onda da se ne izglasa samo zato što je neko taj dan došao neraspoložen na sjednicu. Vidjet ćemo šta će se dešavati u narednim danima”, dodaje.
Zbog stranačkih ucjena ispaštaju građani
Toksični odnosi među koalicionim partnerima traju mjesecima, međutim, problem je kada zbog njihovog nerada i međusobnih ucjena ispaštaju građani. Građani koji godinama čekaju da se u parlamentarnim klupama usvoji neki zakon koji njima ide u prilog.
Veljović kaže da su nekoliko puta imali dogovoren sastanak s predsjedavajućim Doma naroda, ali bi svaki put bio otkazan u zadnjem momentu zbog političkih razloga.
“Mi imamo načelno podršku koalicije, što je nama bitno, ali problem pravi HDZ BiH. Da nisu pravili problem prošle godine, zakon bi već bio usvojen. Oni su ovaj zakon koristili kako bi vršili pritisak na koalicione partnere, a to i trenutno rade za neke druge zakone i imenovanja. Oni to rade sve vrijeme otkako je formirana ova vlast i mi čekamo da oni malo te apetite zadovolje, pa onda da zakon može biti usvojen bez problema”, jasna je Veljović.
Ipak, pitanje je koliki su zaista apetiti HDZ-a BiH i koliko će dugo ova stranka ucjenjivati koalicione partnere da bi na kraju pustili da prođe jedan zakon važan za građane. A važan je iz više razloga.
“U Federaciji nemamo zakon o referendumu i građanskoj inicijativi koji 14 godina postoji u RS-u. Tu postoje pravila kako se provode inicijative. Dakle, tu je velika zakonska praznina jer svaki kanton, grad i općina imaju svoja pravila, koja ne pomažu građanima da se aktiviraju. Štaviše, odmažu im u procesu podnošenja inicijativa”, govori Veljović, te navodi primjer.
“U Općini Novo Sarajevo morate skupiti 10.000 potpisa građana da bi se jedan park uredio. U drugom gradu koji ima manji broj stanovnika postoji veća vjerovatnoća da se provede inicijativa. U Republici Srpskoj vam je dovoljno 3.000 potpisa ako želite nešto da pokrenete kao fizičko lice ili grupa građana. Dakle, prvi problem je diskriminacija”, naglašava.
Općine i gradovi tjeraju građane da krše zakon
Konstatuje kako je poseban problem način razmatranja građanske inicijative.
“Ako uspijete taj nemogući zadatak i skupite 10.000 potpisa sa jedinstvenim matičnim brojevima, što ne biste trebali raditi prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka, ali statuti općina i gradova to doslovno ignorišu i traže od građana koji žele nešto promijeniti u društvu da skupljaju te jedinstvene matične brojeve ili će im odbaciti inicijativu. Eh sada, i kada prekršite taj Zakon o zaštiti ličnih podataka, i predate inicijativu, onda čekate mjesecima kada će se općinsko vijeće smilovati da razmatra građansku inicijativu. U većini statuta piše određeni rok u kojem se moraju izjasniti, npr. 60 dana. Međutim, redovno se ti rokovi krše i nemate poslije pravo žalbe. Ako neki vijećnici odbace vašu inicijativu, vi nemate pravo žalbe. Šta ste postigli? Ništa”, ogorčena je Veljović na odnos funkcionera u zakonodavnim organima vlasti prema građanima u Federaciji BiH.
Zaštita od SLAPP tužbi
Pored svega navedenog, važan segment novog zakona je i zaštita aktivista i novinara od SLAPP tužbi koje služe kao alat za gušenje slobode govora i zastrašivanje građana.
“Stoga smo u novi zakon ubacili tzv. ANTI-SLAPP odredbe kako bismo zaštitili građane, pogotovo aktiviste i novinare koji se bave senzitivnim političkim pitanjima, da imaju neki vid zaštite od takvih tužbi. Ako bi ovaj zakon prošao u Parlamentu FBiH, bili bismo prvi u svijetu koji smo jedinstveno pristupili rješavanju problematike učešća građana i uvođenja zaštitnih mehanizama za njih”, podvlači Veljović.
Mnoge zemlje u Evropi, napominje naša sagovornica, nemaju spreman ovakav zakon.
“A morat će ga imati kao članice Evropske unije jer je Evropska komisija prošle godine usvojila Direktivu o ANTI-SLAPP odredbama. To bi faktički bila reforma civilnog sektora i učešća građana u Federaciji BiH”, zaključuje Veljović.
Sada se slobodno može postaviti pitanje zašto se HDZ BiH toliko srčano trudi usporiti usvajanje ovog zakona, ako se funkcioneri ove stranke godinama u javnosti predstavljaju kao proevropska stranka.
Nije li licemjerno da stranka koja se zalaže za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji koči usvajanje zakona koji bi značio veliki iskorak na putu ka EU?