Ured za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine proveo je detaljnu reviziju upravljanja oduzetom i zaplijenjenom imovinom.
Ured za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine proveo je detaljnu reviziju upravljanja oduzetom i zaplijenjenom imovinom, pri čemu su otkriveni ozbiljni propusti i nedostaci. Prema izvještaju, skladišta u kojima se čuva oduzeta imovina ne ispunjavaju osnovne uslove, a evidencije su djelimično ili potpuno izgubljene. Osim toga, prodaja oduzete imovine odvija se sporo, a u nekim slučajevima država pretrpi značajan gubitak zbog netransparentnih i neefikasnih prodaja.
Skladišta bez osnovnih uslova, imovina prepuštena propadanju
Revizori su prilikom obilaska skladišta koje koristi Kantonalni ured Porezne uprave Sarajevo utvrdili da prostor nije adekvatan za čuvanje imovine te da ne pruža zaštitu od propadanja. Neki od skladišnih objekata nemaju ni osnovne priključke poput vode i struje, dok se određeni prostori, uprkos potrebi, uopće ne koriste.
Povjerenstvo za upravljanje oduzetom imovinom Zapadnohercegovačkog kantona tek je 2023. godine osiguralo prostor za smještaj oduzetih predmeta, dok je ranije problem bio u tome što nadležne kantonalne institucije nisu raspolagale odgovarajućim prostorima.
Jedan od najozbiljnijih propusta otkrivenih revizijom je gubitak elektronske baze podataka o oduzetoj imovini. Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom od 2022. godine ne vodi elektronsku evidenciju jer su podaci trajno izgubljeni zbog kvara na diskovima. Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da, iako je bilo predviđeno redovno sigurnosno kopiranje podataka, ta procedura nikada nije sprovedena.
“Iako je odgovornost za ovaj propust nesporna, nije pokrenut nijedan disciplinski postupak protiv odgovornih osoba. Nadležni iz Agencije su naveli da osoba zadužena za evidencije nije bila odgovorna za održavanje baze podataka, čime su dodatno ukazali na neuređenost sistema upravljanja”, navodi se u izvještaju.
Prodaja imovine – spora i netransparentna
Revizija je također pokazala da prodaja oduzete imovine nije efikasna. Od 2021. do 2023. godine prodato je tek devet vozila, a u nekim slučajevima imovina se prodavala nakon višegodišnjeg skladištenja, što je dovelo do značajnog gubitka vrijednosti.
Također, nije bilo poklanjanja oduzete imovine institucijama koje se finansiraju iz Budžeta FBiH, niti davanja imovine u humanitarne svrhe.
Vlada FBiH u posmatranom periodu revizije nije donosila odluke o ovakvom postupanju s oduzetom imovinom, tako da ova zakonska mogućnost u praksi nije implementirana. Devet motornih vozila prodato je po cijeni od 148.958,00 KM, što predstavlja svega 11,6% vrijednosti oduzetih motornih vozila koje je Agencija skladištila na kraju 2023. godine.
“Navedeni podaci se odnose na troškove Uprave policije MUP-a KS, MUP-a ZDK i MUP-a HNK koji su naveli podatke o troškovima skladištenja. Također, za UP MUP-a KS nedostaju podaci o troškovima za 2021. godinu koji se tiču režijskih, transportnih i troškova premještanja unutar depoa za skladištenje motornih vozila. Prema podacima iz internih evidencija, vrijednost oduzetih motornih vozila koje je FAZUOI skladištila na kraju 2023. godine iznosila je 1.277.803,76 KM”, istaknuto je.
Uvidom u izvještaje o pojedinačnim realizovanim prodajama FAZUOI-ja utvrđeno je da FAZUOI ne pristupa prodaji oduzete pokretne imovine odmah po oduzimanju. Kako pokazuju podaci u tabeli, od oduzimanja imovine do donošenja odluke o prodaji prođe značajan period, koji se kreće između pet mjeseci i četiri godine i dva mjeseca.
Država je, kako se navodi u izvještaju, zaplijenila automobil procijenjen na 42.000 KM, ali ga je na kraju prodala za svega 20.000 KM, čime je izgubljena značajna vrijednost imovine.
Također, vozilo procijenjeno na 34.906 KM prodato je po cijeni od 16.999 KM i vozilo procijenjeno na 11.469 KM prodato je po cijeni od 6.000 KM. Slični primjeri su utvrđeni i u praksi drugih KPU, pri čemu je u nekim slučajevima realizovana cijena bila i dvostruko niža od početne procjene, pa je, primjera radi, KPU Mostar vozilo procijenjeno na 9.000 KM prodao za 5.000 KM, manje od tri mjeseca nakon zapljene.
Osim toga, Agencija nije koristila zakonske mogućnosti organizovanja hitnih prodaja, što je moglo spriječiti propadanje imovine i donijeti veći prihod budžetu. Također, prodaje su se uglavnom obavljale direktnim putem, bez e-aukcija, što je smanjilo transparentnost i mogućnost postizanja bolje cijene.
“Raspolaganje oduzetom i zaplijenjenom imovinom ne vrši se na odgovarajući način. Realizovan je mali broj prodaja, a imovina se u velikom broju slučajeva prodaje po znatno nižim cijenama u odnosu na procijenjenu vrijednost,” navode revizori u izvještaju.
Potrebne hitne reforme
Zaključak revizije ukazuje na to da postojeći sistem upravljanja oduzetom imovinom ne osigurava očuvanje njene vrijednosti niti maksimalan finansijski učinak za budžet. Federalni revizori su predložili niz mjera za poboljšanje, uključujući uspostavu bolje evidencije, redovne procjene imovine i hitne prodaje putem transparentnih metoda, poput online aukcija.
Ako se ove preporuke ne sprovedu, postoji realna opasnost da oduzeta imovina nastavi propadati, a budžeti trpjeti dodatne gubitke, što bi dodatno narušilo povjerenje javnosti u pravosudni sistem i njegovu sposobnost da se efikasno nosi s nezakonito stečenom imovinom, piše Akta.ba