U pismu komesarki EU-a za proširenje 28 članova Evropskog parlamenta “hitno poziva na donošenje sankcija” protiv Dodika kako bi se zaštitio suverenitet i teritorijalni integritet BiHi evropska sigurnost
SARAJEVO (AA) – Grupa od 28 europarlamentaraca od komesarke Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaje Kallas traži da preduzme odlučne mjere kako bi Evropska unija uvela sankcije predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, javlja Anadolu.
“Moramo zaštititi sigurnost i Bosne i Evrope od ove Putinove marionete”, napisala je europarlamentarka Tineke Strik objavivši sadržaj pisma na paltformi X.
Strik je s kolegama Thijsem Reutenom i Irenom Jovevom inicirala potpisivanjem pisma u kojem se Kallas “hitno poziva na donošenje sankcija” Dodiku kako bi se zaštitio suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, a time i evropska sigurnost od “remetilačkih akcija zastupnika Kremlja u našem direktnom susjedstvu i zemlji kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji”.
U pismu se navodi kako su “opasni koraci” koje je Dodik preduzeo protekle sedmice “direktan odgovor” na presudu Suda BiH od 26. februara.
“Nije tajna da je gospodin Dodik jedan od rijetkih Putinovih (Vladimir, predsjednik Rusije, op.a.) preostalih saveznika u Evropi, koji usko usklađuje svaku svoju akciju s Kremljom. Samo 2024. Putin i Dodik su se lično sastali u tri navrata, a 7. marta Ruska Federacija je izdala saopštenje u vezi s trenutnim dešavanjima, izražavajući solidarnost s gospodinom Dodikom”, navodi se u pismu.
Dalje se kaže kako “secesionistička agenda” Dodika i “jasna spremnost da se ispuni svaki zahtjev Kremlja” i da se iskoristi svaka prilika “koja bi destabilizirala direktno susjedstvo EU-a”, navodi na “krajnju zabrinutost zbog sigurnosnog stanja u BiH koje zahtijeva brzu akciju EU-a”.
Potpisnici pisma pozdravili su “odlučan korak koji je već preduzet na povećanju kapaciteta EUFOR Althea misije”.
Dodaju kako su Dodikovi postupci “glavni faktor u problematičnom procesu pristupanja BiH EU-u”, te da oni često izazivaju blokade u donošenju odluka na državnom nivou i podrivaju institucije čije djelovanje je potrebno za evropski put BiH.
“Iz navedenih razloga, pozivamo vas da pokrenete sankcije EU-a protiv gospodina Dodika i njegovih saveznika”, navode u pismu pozivajući se na relevantne odluke Evropskog vijeća koje omogućavaju sankcionisanje pojedinaca čije aktivnosti narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni identitet BiH, kao i sankcionisanje osoba povezanih s njima.
Europarlamentarci napominju kako su diplomatski pokušaji da se Dodik odvrati od njegovog sadašnjeg postupanja “propali” i zaključuju kako je “vrijeme za korištenje različitih alata za rješavanje ove prijetnje po mir i sigurnost u BiH”.
“Ukoliko se još jedna država članica usprotivi uvođenju sankcija EU-a gospodinu Dodiku, ljubazno predlažemo da se krene naprijed s koalicijom voljnih država članica u skladu s ozbiljnošću trenutne situacije. Vjerujemo da sankcije država članica imaju potencijal da ozbiljno potkopaju finansijske i političke kapacitete gospodina Dodika i njegovih saveznika i stoga mogu doprinijeti stabilizaciji trenutne situacije u BiH”, navodi se u pismu Kaji Kallas.
Naglašavaju da je od “ključne važnosti da EU formira jedinstven front sa sličnim međunarodnim partnerima koji su već sankcionisali Dodika i osobe povezane s njim”.
Naglašavajući važnost mandata EUFOR-a, europarlamentarci dodaju da bi EUFOR, tamo gdje je potrebno, “trebao osigurati da pravosudne i institucije za provođenje zakona u BiH budu u mogućnosti da obavljaju svoje dužnosti na cijeloj teritoriji BiH”.
Sud BiH prvostepeno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika entiteta RS, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Kao odgovor na presudu, većina predvođena Dodikovim SNSD-om u Narodnoj skupštini RS-a donijela je zakone kojima je zabranila rad pravosudnih i sigurnosnih institucija BiH u entitetu RS, što je naišlo na oštre osude međunarodne zajednice.
U međuvremenu, Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je privremenu mjeru kojom je suspendovao sporne entitetske zakone o zabrani rada SIPA-e, Tužilaštva BiH, Suda BiH i VSTV-a BiH.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine izdalo je naredbu za privođenje predsjednika RS-a Milorada Dodika, entitetskog premijera Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića. Potom je odrešen i jednomjesečni pritvor Dodiku, Viškoviću i Stevandiću zbog toga što su odbili da se pojave na saslušanju u Tužilaštvu BiH, nakon što je protiv njih pokrenuta istraga zbog rušenja ustavnog poretka.