Otišao
je Fadil Novalić. Vladu Federacije Bosne i Hercegovine zajedno s ministrima iz
HDZ-a i SBB-a napustio je nakon osam godina. Vlada Federacije BiH kojom je
rukovodio premijer iz SDA Fadil Novalić počela je svoj mandat 2015. godine.
Prvobitno je federalnu vlast činila i Demokratska fronta, ali će kasnije
istupiti iz vlade. Iako je vlada na čelu s Novalićem mandat trebala obavljati
do jeseni 2018. godine, njihov angažman se produžio za četiri godine i šest mjeseci.
Obrazovanje
i zdravstvo bilo bez ministara
I
tako su prolazile godine, a Vlada premijera Novalića je radila u nepotpunom sastavu. Nakon što je
ministrica obrazovanja dobila ambasadorsku funkciju, te nakon što su dva
ministra preminula, Vlada je osmogodišnji mandat završila s 13 umjesto sa 16
ministara. Koalicioni partneri SDA i HDZ nisu bili u stanju imenovati čak ni
nove ministre, pa su ministarstva obrazovanja, zdravstva te ono za boračka
pitanja funkcionisala bez ministara.
Kao
i u svakoj vladi bilo je i dobrih i loših poteza. Penzije su u Federaciji BiH
rasle nekoliko puta, ali s obzirom koliko su porasli troškovi života u našoj
zemlji, penzionerima nije nikakva utjeha što imaju nešto veće penzije, ali puno
skuplji život.
Ako
pitate bivšeg premijera Novalića, on će kazati da je Vlada radila odlično i pri
tome je često isticao podatak da je zatekao loše stanje u vladi prilikom
preuzimanja 2015. godine.
No,
mnogi ekonomisti su ranije govorili kako nije dobro porediti se samo s lošijim
od sebe, već da se treba nekada porediti
i s boljim, te imati više ciljeve.
Bivši
premijer Novalić i stranke koje su ga podržavale neće vam govoriti o lošim
potezima prethodne vlade. Vođeni uvjerenjem da građani površno prate rad
izvršne i zakonodavne vlasti smatraju da o takvim stvarima ne treba puno
pričati.
Nezakonita
imenovanja se ne smiju ponoviti
No,
kako bi građani, ipak, znali kako radi izvršna i zakonodavna vlast, o tim lošim
potezima moraju govoriti mediji. Buka je o takvim stvarima pisala i ranije, ali
nije bilo pretjeranog efekta. Sada pišemo iz razloga što želimo odmah na
početku novog mandata napomenuti novu Vladu na čelu s premijerom Nerminom
Nikšićem na koji način može biti drugačija i bolja od prethodnika.
Želimo
ih podsjetiti i na detalje koje su i sami, posebno kroz parlamentarne klupe,
kritikovali, kako ne bi zaboravili na sve ono što su drugima spočitavali.
Za
početak, Vlada koja je jučer preuzela dužnost, trebat će bolje raditi kada je
riječ o imenovanjima upravnih i nadzornih odbora u javnim preduzećima.
Naime,
prethodna vlada je napravila mnogo kadrovskih grešaka, a neka od imenovanja su
bila i suprotna važećim zakonima u Federaciji BiH.
Vlada
se nije proslavila kada je riječ o imenovanjima u Razvojnoj banci FBiH.
Naime,
u 2020. godini desilo se nekoliko nepravilnosti. Imali smo situaciju da su dva
puta uzastopno imenovani isti ljudi za vršioce dužnosti članova Nadzornog
odbora, iako se po zakonu ova imenovanja ne smiju ponavljati.
Također,
u Zakonu o razvojnoj banci FBiH stoji da predsjednik i članovi Nadzornog odbora
ne smiju obavljati stranačku funkciju, a u januaru 2020. godine Vlada imenuje
člana Glavnog odbora DF-a za člana Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH.
Bilo
je nepravilnosti i u slučaju imenovanja Adise Omerbegović Arapović, nekadašnje
potpredsjednice SBB-a. Nju je u aprilu 2022. godine Vlada razriješila s
funkcija uz obrazloženje da se radi o sukobu interesa, jer je Omerbegović
Arapović bila imenovana u Nadzorni odbor
Razvojne banke FBiH i Upravni odbor Finansijsko-informatičke agencije
(FIA).
Dakle,
Vlada je svojim saopćenjem iz aprila 2022. godine javno priznala da je
prekršila zakon dvije godine ranije kada je bivšu visokopozicioniranu
funkcionerku SBB-a imenovala na dvije funkcije.
Jasno
je svima koji prate politiku da su motivi smjene bili politički s obzirom da je
dotična napustila SBB, a da je priča o sukobu interesa bila samo magla za
javnost.
Magla
koja, ipak, nije mogla sakriti činjenicu da su sukoba interesa ministri SDA,
HDZ-a i SBB-a bili svjesni i ranije, ali su bez obzira na to glasali za
nezakonita imenovanja u javne institucije.
Udobne
fotelje za svoje stranačke funkcionere potražila je i SDA, pa je tako u
Nadzorni odbor Ginexa iz Goražda imenovan Sedad Dedić, član Predsjedništva SDA.
U
Vladi Federacije BiH nisu puno obraćali pažnju na Zakon o ministarskim,
vladinim i drugim imenovanjima koji kaže da ne mogu biti imenovane osobe koje
vrše stranačke funkcije.
U
SDA očigledno nisu smatrali stranačko predsjedništvo funkcijom, ali ni glavni
odbor stranke također.
Imenovanja
koja firme vode u stečaj
Očigledno
je da su u ovoj stranci stava da stranačka funkcija postoji samo kod
predsjednika, a da ostali organi stranke ne postoje.
Tako
je Vlada FBiH svojevremeno za direktora firme Zrak imenovala člana Glavnog
odbora SDA Nedžada Koldžu.
Ni
u ovom slučaju im gore pomenuti zakon nije bio prepreka.
Dakle,
ovo su stvari na kojima mora puno bolje da radi
nova vlada. Ne samo zbog poštovanja slova zakona, već i zbog
funkcionisanja preduzeća kojima većinski upravlja Vlada FBiH.
Na
primjeru firme Zrak se vidjelo da vam ne vrijedi ništa kada imenujete direktore
i zakonski ako oni nisu dostojni obnašanja funkcije. Dugogodišnji loš izbor
kadrova u upravljačke strukture ove firme doveo je ovog nekadašnjeg evropskog
giganta na rub propasti.
Firma
Zrak je prvostepenom odlukom sarajevskog Suda otišla u stečaj, a radnici ove
firme polažu nadu u drugostepeni organ odlučivanja. Iako im se duguje sedam
plata, radnici Zraka se nadaju da će firma izbjeći stečaj, pogotovo što su
poslovne ponude iz Evrope za ovu firmu počele stizati posljednjih mjeseci.
Firma
Zrak je samo ilustracija šta jednoj kompaniji može uraditi loše upravljanje i
loš odabir kadrova za upravljanje.
Sve
ovo su obaveze nove vlade koju će predvoditi predsjednik SDP-a. Nova vlada će
ove stvari morati raditi puno bolje i odgovornije kako sva priča zastupnika
SDP-a i njihovih koalicionih partnera ne bi pala u vodu. Jer, sve ovo što smo
naveli zastupnici i delegati SDP-a su zamjerali Novalićevoj vladi, pa je sada
red da se pokaže građanima kako se može bolje i raditi, a ne samo pričati.
Kada
je riječ o segmentima od kojih direktno korist vide građani, do poboljšanja će
morati doći u nekoliko oblasti. Prvobitno u oblasti zdravstva i poljoprivrede.
Budžeti
rekordni, a građane liječimo humanitarnim brojevima
Činjenica
da Vlada i Parlament još nikada nisu izdvojili zakonski minimum novca za
entitetski Fond solidarnosti iz kojeg se liječe teško oboljeli građani dovoljno
govori o tome koliko za građane brine i vlast i opozicija.
Naime,
prethodna Vlada je ove godine u Fond solidarnosti izdvojila pet puta manje
novca nego što je zakonom propisano, a tako predloženu stavku u budžetu je
prihvatila i nova parlamentarna većina koja je prije nekoliko dana izglasala
novu vladu.
Za
to vrijeme, teški bolesnici ostaju bez lijekova, i liječe se humanitarnim
akcijama i pozivima.
Dugodišnji
katastrofalan odnos izvršne i zakonodavne vlasti doveo je do nedostatka
finansijskih sredstava što je rezultiralo
uspostavljanjem listi čekanja za određene vrste usluga (prvenstveno za usluge
liječenja citostaticima i liječenje multiple skleroze kao i za programe iz
oblasti kardiologije i kardiohirurgije) što otežava rad Fonda, a pacijentima
onemogućava pružanje usluge u trenutku nastanka potrebe za istim.
Kada
je riječ o proizvodnji hrane, dovoljno je reći da proizvodimo samo 20 posto
naših potreba, a ostatak uvozimo. Zbog toga odnos prema poljoprivredi morat će
biti puno bolji. Prije svega, Vlada treba da radi na poštivanju Zakona o
novčanim podrškama, koji kaže da se za poljoprivredu svake godine izdvaja 3 do
6 posto iz budžeta FBiH. Prema navodima Udruženja poljoprivrednika FBiH, ovaj
zakon je Novalićeva vlada ispoštovala
samo jednom.
Prethodna
vlada nije poštovala ni odluke Ureda za reviziju institucija FBiH, a posebno je
zabrinjavajuće što federalna Vlada nije željela da omogući Uredu pristup u
određene institucije koje se finansiraju novcem građana. Situacija koja se
desila prošle godine a u kojoj je federalnim revizorima bio zabranjen ulaz u
Naftne terminale Ploče se više ne smije ponoviti. I odnos prema Uredu za
reviziju će biti jedan od pokazatelja da li Vlada Nermina Nikšića može bolje
djelima, ili samo riječima.
Odnos
će se morati mijenjati i prema fiskalnim zakonima. Dosadašnja vlada je
održavala visoke poreze i doprinose, što je, između ostalog, doprinijelo i
rekordnim budžetima posljednjih godina. No, od rekordnih budžeta nemamo koristi
ako su nam radnici u realnom sektoru nezadovoljni. A biće nezadovoljni sve dok
na snazi budu fiskalni zakoni zbog kojih njihovi poslodavci ne mogu isplatiti
veće plate. U Parlamentu FBiH je prošle godine usvojen Nacrt zakona o
minimalnoj plati kojim bi minimalna plata bila 1.000 KM. Vidjet ćemo da li će
tako ostati i u prijedlogu zakona.
Zastupnici
SDP-a su proteklih godina govorili kako je aktuelni Zakon o radu FBiH radnika
pretvorio u modernog roba, pa radnici očekuju da nova federalna vlast popravi i
ovaj zakon.
Parlamentarci
su loše krenuli, a kako će ministri?
Osim
navedenog, nova vlada će morati raditi bolje i na preporukama iz Mišljenja
Evropske komisije. Gotovo da nema dana da nas predstavnici SDP-a, HDZ-a, Naše
stranke, i NiP-a ne zasipaju pričom o potrebi napretka ka Evropskoj uniji.
Neke
od obaveza iz Mišljenja EK-a a koje su na čekanju su i zakon o sukobu interesa,
zakon o zaštiti prijavitelja korupcije, te zakon o javnom okupljanju u skladu s
evropskim principima.
Početak
zakonodavne vlasti nije obećavajući. Naime, zastupnici većine su prije nekoliko
sedmica odbili privremeni prijedlog Udruženja poslodavaca FBiH kojim bi se
radnicima povećale plate za iznos do 400 KM od 1. aprila ove godine.
Izvršna
vlast će morati početi mandat puno bolje od zakonodavne, s obzirom da federalni
parlamentarci u prvih pet mjeseci nisu radili skoro ništa u korist građana.
Bavili su se samim sobom i primali plate. Puno veće od plata radnika kojima bi
gore spomenutih 400 KM mnogo značilo.