Pokušaj američkog predsjednika da preuzme Grenland snažno je pogoršao stav Evropljana prema Sjedinjenim Državama. Prema pisanju Guardiana, velika većina građana Danske, Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske i Velike Britanije sada ima negativno mišljenje o SAD-u.
Nagli pad percepcije SAD-a
Udio negativnih stavova kreće se od 62% u Francuskoj do čak 84% u Danskoj, čiji je Grenland autonomni teritorij. To predstavlja značajan pad u odnosu na studeni, kada je negativno mišljenje iznosilo između 49% i 70%.
Istraživanje pokazuje i da sve manje Europljana SAD smatra prijateljskom državom. U svih šest zemalja zabilježen je pad broja onih koji Ameriku vide kao saveznika. Najizraženija promjena zabilježena je u Danskoj: u srpnju 2023. čak 80% Danaca smatralo je SAD prijateljem ili partnerom, dok danas tako misli manje od 26% ispitanika.
Djelomično slaganje s kritikama Evrope
Unatoč pogoršanim odnosima, mnogi Europljani slažu se s dijelom kritika Trumpove administracije. Između 59% i 74% ispitanika smatra da se Europa previše oslanjala na SAD u obrambenim pitanjima. Također, 52–63% drži da je Europa dopustila preveliku imigraciju, a 45–62% da je bila nedovoljno odlučna na globalnoj sceni.
S druge strane, velika većina ne slaže se s američkim tvrdnjama da europske vlade pretjerano ograničavaju slobodu govora — s tim se slaže tek 18–31% ispitanika. Još manje njih, između 10% i 17%, smatra da je EU bila nepoštena u trgovinskim odnosima sa SAD-om.
Europska autonomija kao prioritet
Iako dio europskih čelnika zagovara snažniji ekonomski odgovor EU prema SAD-u, većina građana i dalje smatra da je Amerika vojno, diplomatski i gospodarski jača od Europe. Između 63% i 78% ispitanika vjeruje da europska sigurnost i mir još uvijek ovise o SAD-u, dok 49–64% isto misli za ekonomski prosperitet kontinenta.
Većina ispitanika smatra da bi prekid odnosa između EU i SAD-a bio štetan za Europu. Ipak, spor oko Grenlanda pojačao je rasprave o samostalnosti Europe: između 41% i 55% građana drži da bi europska autonomija trebala imati prednost nad očuvanjem transatlantskog saveza.
Ograničena spremnost na ustupke
Zapadni Europljani nisu spremni na velike ustupke kako bi zadržali dobre odnose sa SAD-om. Jedina mjera koju većina podržava jest smanjenje imigracije. Građani Velike Britanije, Danske, Francuske i Njemačke spremni su i na povećanje obrambenih izdvajanja, dok su Danci i Britanci posebno skloni jačanju pomoći Ukrajini.
S druge strane, većina ne želi ublažiti zakone o govoru mržnje, prilagoditi trgovinsku politiku američkim interesima, financirati američke vojne snage u Europi niti oslabiti ili raspustiti EU.
Budućnost odnosa i jačanje Unije
Unatoč upozorenjima europskih lidera da se globalni poredak trajno mijenja, značajan dio građana — od 39% u Njemačkoj do 57% u Danskoj — vjeruje da će se američka vanjska politika vratiti u uobičajene okvire nakon Trumpova odlaska iz politike.
Ako bi ipak došlo do ozbiljnog razlaza između EU i SAD-a, većina ispitanika podržala bi veća ulaganja u obranu. Stavovi o dodatnoj pomoći Ukrajini su podijeljeni, a samo 20–31% građana želi da Europa traži bliže veze s drugim velikim silama.
Istodobno postoji široka potpora jačoj političkoj integraciji Europe u slučaju pogoršanja odnosa sa SAD-om. Između 46% i 63% ispitanika podržava davanje većih ovlasti Europskoj uniji, što znatno nadmašuje broj protivnika takvog smjera.