Inicijativni odbor građanske inicijative „Majevica-park prirode, a ne rudnik litijuma“, koju je potpisalo 6057 građana Bijeljine, Zvornika, Lopara i Ugljevika, tražili su poništavanje glasanja sa 15. Redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, u dijelu koji se odnosi na odlučivanje o građanskoj inicijativi.
Ova građanska inicijativa izrađena je i uredno podnesena u skladu sa Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi Republike Srpske, o čemu smo već pisali, zbog čega je ista bila upućena u skupštinsku proceduru i uvrštena na dnevni red plenarne sjednice. Međutim, Narodna skupština ipak nije usvojila građansku inicijativu—ali uz postupanje organa koje nije bilo u skladu sa zakonom. Zbog toga je, uz pomoć Centra za životnu sredinu, kod Vrhovnog suda Republike Srpske podnesena žalba radi preispitivanje postupanja Narodne skupštine.
Iako je građansku inicijativu jednoglasno podržao Odbor za zaštitu životne sredine, te i određen broj poslanika, ipak konačno neprihvatanje inicijative nije bilo u skladu sa zakonom i poslovnikom o radu skupštine. Ovo iz razloga što značajan broj poslanika, njih ukupno šesnaest, koji su prisustvovali sjednici i Danu za glasanje, uopšte nije glasalo iako je to bila njihova obaveza.
Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu, rekao je da je volja građana, izražena putem građanske inicijative legitimna, dok negativna odluka Narodne skupštine to nije.
“Praksa apstiniranja od mandata u predstavničkom tijelu nigdje nije utemeljena i dugoročno je pravno štetna, posebno za građanske inicijative. Uz to, na ovaj način glas apstinenata uopšte nije poznat i ne može pravno biti korišten isključivo na štetu predlagača, što je ovdje slučaj—tim prije jer niko od poslanika nije glasao protiv građanske inicijative”, rekao je Redžib Skomorac.
Naime, uvidom u izvještaj iz Dana za glasanje od 9. 7. 2025. godine, evidentno je da je glasanju prisustvovalo ukupno 58 poslanika. Nakon glasanja, od prisutnih 58 poslanika, vidljivo je da je 17 poslanika glasalo za usvajanje, niko nije glasao protiv, dok je 25 poslanika bilo suzdržano. Dakle, u konačnici, ukupno 16 narodnih poslanika nije glasalo ni na koji način.
Snežana Jagodić-Vujić, članica Inicijativnog odbora i predsjednica Ekološkog udruženja „Eko Put” iz Bijeljine, rekla je da smo svjedoci da je Narodna skupština po drugi put na isti način odbila peticije koje su sprovođene, prva peticija kojom se tražila Deklaracija opštine Lopare 2023. godine, a potom i naša građanska inicijativa gde je određeni broj poslanika, u ovom slučaju njih 16, koji su prisustvovali sednici a koji se nikako nisu izjasnili po pitanju inicijative.
“Tako da mi ne znamo šta ti poslanici misle, ali znamo da su po zakonu dužni da pritisnu jedno od ta tri dugmeta. Ako nam već taj isti zakon omogućava da se žalimo sudu na glasanje i da tražimo poništenje istog, rešili smo da iskoristimo svoja zakonska prava i uz pomoć Centra za životnu sredinu smo podneli žalbu kojom tražimo ponovo glasanje u skladu sa propisima. Danas se u svetu obeležava Međunarodni dan borbe protiv ekstraktivizma, tako da koristimo i ovu priliku da još jednom pozovemo naše ‘donosioce odluka’ da donesu odluke koje će nam svima poboljšati kvalitet života, a ne da građani ovog regiona razmišljaju o napuštanju svojih domova”, istakla je Snežana Jagodić-Vujić.
Andrijana Pekić, članica Inicijativnog odbora i predsjednica Udruženja građana „Čuvari Majevice” iz Lopara takođe je izrazila podršku preispitivanju spornog glasanja i iznijela jasan stav potencijalno pogođene lokalne zajednice.
„Narod na Majevici je više puta dao do znanja kroz dvije peticije, veliki broj javnih tribina i protesta, da ne želi više otvaranje nikakvih rudnika na Majevici. Majevica će bti park prirode kako je i planirano Prostornim planom Republike Srpske i voljom naroda. Ostajemo predani aktivnostima koje vode tom cilju!”, navela je Pekić.
Dakle, Narodna skupština je propustila da na legitiman način odluči o proglašenju moratorijuma na otvaranje rudnika litijuma na području planine Majevice, i to do okončanja postupka zaštite područja i usvajanja koncesione politike. Usvajanje politike, koja nije legitimna već 20 godina, pravna je pretpostavka i svakako dužnost ovog organa, na koju se inicijativom ukazivalo.
Uprkos znatnoj mobilizaciji društva u cilju zaštite područja, ljudskih prava i demokratskog odlučivanja, zakonodavni organ je zloupotrijebio ovlaštenja, što je nedopustivo koliko i osiono.
„Šteta koju podnosioci žalbe trpe jednaka je šteti koju trpi demokratsko društvo uopšte. Ovakva praksa nelegitimnog odlučivanja u predstavničkim tijelima potpuno obesmišljava predmetni zakon, dok se participativni mehanizmi i učešće građana u odlučivanju dugoročno obeshrabruju. Građani s pravom zahtijevaju minimum demokratije, te se nadamo da će nadležni sud prihvatiti žalbu i intervenisati po prijedlogu građana—tj. da glasanje poništi i skupštini naloži da na narednoj redovnoj sjednici o građanskoj inicijativi odluči u skladu sa Ustavom, zakonom i poslovnikom”, zaključio je Skomorac.
Po žalbi Inicijativnog odbora, koja je podnesena 11. 8. 2025. godine, Vrhovni sud Republike Srpske je dužan da odluči u roku od 30 dana.