Saobraćajne gužve u Banjaluci postaju sve ozbiljnije; vožnja je sve sporija, a vozači su sve manje strpljivi. Iako je nesporno da u gradu ima mnogo više automobila nego prije tri, deset ili dvadeset godina, mnogi građani smatraju da to nije glavni problem. Prema njihovom mišljenju, gužve nastaju jer jednosmjerni saobraćaj i novi kružni tokovi nisu donijeli poboljšanja, nego su dodatno povećali haos na ključnim raskrsnicama i ulicama.
Prema anketi koju je sproveo Buka magazin o stanju saobraćaja u Banjaluci, samo manji broj građana smatra da su saobraćajne gužve u velikim gradovima uobičajena pojava. Većina, međutim, ističe potrebu za hitnim mjerama rasterećenja grada. Kao ključne probleme navode nedostatak obilaznica, novih ulica, efikasnog gradskog prevoza, kao i neplansku izgradnju velikih stambenih kompleksa.
Neki čak smatraju da bi vraćanje saobraćajnih rješenja iz prethodne godine moglo poboljšati situaciju.
GRAĐANI O STANJU SAOBRAĆAJA U BANJALUCI
Ovu su samo neki od odgovora koje smo dobili na pitanje kako građani ocjenjuju stanje saobraćaja u Banjaluci:
„Političari su, videvši kružne tokove u inostranstvu, počeli da ih postavljaju i na mestima gde nisu potrebni. Najveći problem predstavljaju dva pješačka semafora u razmaku od 700 metara kod restorana Alas i auto škole Volan, koji blokiraju izlaz iz grada i izazivaju gužve. Moglo se kod Alasa napraviti podvožnjak ili nadvožnjak, što bi rešilo problem. Ulica Jovana Dučića ne može da podnese trenutni obim saobraćaja. Stručnjaci su olakšali kretanje autobusima, ali su vozači automobila zatečeni.“
„Niko neće da ide autobusom ili peške; svaka porodica ima bar jedan automobil. U Banjaluci je registrovano 95.000 automobila, uz dodatna vozila sa strane. Pametnom dosta.“
„Svaki dan najmanje dva puta moram proći tranzitom koji je od 7 do 9 i od 15 do 17 časova u potpunom kolapsu.“
„Kontra smjerovi ulica u centru prave najveći problem.“
„Dvije glavne ulice trebaju biti okrenute suprotno kako bi se uskladile sa kružnim tokovima i smanjile gužve.“
„Jutros mi je od od Budžaka/Lazareva do centra trebalo 30 minuta vožnje automobilom i još pola sata vremena da nađem parking.“
„Vratiti saobraćaj na stanje kakvo je bilo prošle godine i poslati stručnjaka u školu.“
„Nema gradskog prevoza, obilaznica, novih ulica… Ono što je novo su jednosmjerni saobraćaj i kružni tokovi, a zgrade se grade i na ulici.“
„Kao u svakom većem gradu, ništa neobično. Samo polako i bez žurbe.“
KANDIDATI ZA GRADONAČELNIKA BANJALUKE -RAZLIČITE VIZIJE ZA RJEŠENJE GUŽVI
Obzirom da je četvero kandidata u trci za Gradonačelnika Banjaluke gostovalo u podcastu BUKE, tema saobraćajne infrastrukture bila je jedno od pitanja.
Tako je prvi gost u ovom serijalu aktuelni gradonačelnik Draško Stanivuković izjavio je da su gužve tokom „špice“, sasvim uobičajene za bilo koji grad, te da je jedino rješenje za njihovo smanjenje “da postanemo selo”, te da su promjene u saobraćaju, nazvane saobraćajna revolucija, uključujući, jednosmjerne ulice, instalaciju pametnih semafora i razvoj novih kružnih tokova, već doprinijele poboljšanju situacije.
„Kolike su gužve u Banjaluci? Hajdemo objektivno,“ rekao je Stanivuković. „Saobraćajna revolucija je proces čiji koraci i dalje traju. Sada imamo 48.000 ljudi u javnom prevozu, od kojih 25.000 koristi automobil. Planiramo da uduplamo broj korisnika javnog prevoza u prvih šest mjeseci, čime ćemo smanjiti broj automobila na ulicama Banjaluke za 10-15% u narednoj godini.“
Stanivuković je također napomenuo da će novi infrastrukturni projekti, uključujući kružne tokove u Rosulji, Petrićevcu, Malti, Akvani, Eurohercu i Audiju, te most u Česmi i pet novih parkova, dodatno poboljšati saobraćajnu situaciju u gradu.
Nikola Šobot, kandidat SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke je u BUKA podcastu istakao da ne vidi da je sobraćajna revolucija donijela nešto po pitanju smanjenja saobraćajne gužve: „Ja se i dalje između 14 i 17 časova p borim da prođem kroz grad. Nemamo ni most u Docu. Nemamo ni jednu novu ulicu, a imamo i problem sa gubitkom parkinga u Banjaluci, nema se doslovno gdje parkirati“.
Jelena Trivić, kandidatkinja Narodnog fronta za gradonačelnicu takođe nije zadovoljna saobraćajnom infrastrukturom u gradu, a kao jedan od ključnih prioriteta u svom programu izdvaja gradnju 1.000 novih parking mjesta.
Istovremeno nezavisni kandidat za gradonačelnika Banjaluke, Davor Dragičević, predlaže izgradnju novih saobraćajnica i infrastrukture kako bi se saobraćaj učinio prohodnijim i učinkovitijim: „ Moramo iznaći rješenja da saobraćaj u ovom gradu konačno koliko – toliko bude prohodniji, prihvatljiviji izgradnjom novih saobraćajnica i ostalih stambeno – poslovnih prostora. Mora se voditi računa o potrebama građana ovog grada. Ova situacija trenutno koju vidite je neizdrživa u svakom pogledu i zato pozivam nadležne da ostave svoje ego i samopromociju, da građanin Banjaluke bude prioritet i da grad Banjaluka postane prioritet.
A BIVŠI GRADONAČELNIK?
U BUKA podcastu gostovao je Igor Radojičić, bivši gradonačelnik Banjaluke i nekadašnji kadar SNSD-a, a sada nosilac odborničke liste pokreta “Svojim putem” na predstojećim izborima u Banjaluci. Izrazio je zabrinutost zbog trenutne saobraćajne situacije, naglašavajući da su odluke poput uvođenja jednosmjernog saobraćaja u centru grada i smanjenja broja parking mjesta dovele do pogoršanja stanja na cestama. Smatra da te odluke nisu bile dovoljno promišljene te da se njihovi negativni efekti već osjećaju.
S druge strane, pohvalio je izgradnju kružnih tokova, ističući da su oni značajno unaprijedili saobraćaj u gradu.
ŠTA KAŽE STRUKA
Saobraćajni stručnjaci, svemu rečenom dodaju i razloge poput neplanskog razvoja grada, što uključuje izgradnju stambenih naselja, šoping-centara i megalomanskih kompleksa…
Tako Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje sigurnosti saobraćaja Republike Srpske za BUKU kaže da će gužve prestati, tek izgradnjom obilaznice oko Banjaluke, izgradnjom novih poprečnih veza između istočnog i zapadnog tranzita, izgradnjom dovoljnog broja parking prostora u prve tri gradske zone i nastavkom izgradnje transverzala i kružnih tokova.
“Sadašnje stanje saobraćajne revolucije, kako je neko naziva, vidim kao da smo na bolesniku pokrenuli operaciju na svim organima u isto vrijeme. U gradu je trenutno registrovano oko 90.000 vozila, a svake godine se registruje novih oko 2.000 vozila. Nažalost, stanje putne mreže i usklađivanje iste nije pratilo ovaj trend povećanja broja vozila, tako da trenutno imamo saobraćajno zagušenje koje traje deset sati u toku dana,” jasan je Jaćimović, koji je za BUKU prokomentarisao i koliko će puštanje u saobraćaj kružnog toka na Bulevaru rasteretiti saobraćajnu gužvu: “Takozvani kružni tok nije izrađen po planskim dokumentima i suprotan je usvojenom regulacionom planu saobraćajnog čvorišta kod Kastela, koji je predviđao moderan kružni tok sa pristupnim saobraćajnicama na čijem rješenju su radile vrhunske arhitekte i saobraćajni inženjeri. Kada se odstupi od planskih dokumenata i kada se gradi bez studiozne analize, takva rješenja se pokažu kao privremena, a ne kao trajna rješenja.”
Pravac u kojem se tekođe može razmišljati, dodaje, jesu trolejbusi koji bi se kretali postojećim saobraćajnicama, a za pogon koristili električnu energiju.
KAKO DA BANJALUKA BUDE BOLJI GRAD?
I anketa Buka magazina pred lokalne izbore u oktobru- “Kako da Banjaluka bude bolji grad?” pokazala je da građani saobraćajnu infrastrukturu grada vide kao jedan od ključnih problema.
Predstojeći izbori pružaju priliku da se političari pozovu na odgovornost i da se njihovi programi usmjere prema stvarnim potrebama zajednice.