Godina na izmaku bila je još jedna izuzetno teška za potrošače u Republici Srpskoj. Od 2020. gotovo da nema godine bez novih poskupljenja, a kraj 2025. građani dočekuju sa sve tanjim novčanicima i minimalnim optimizmom.
Predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Murisa Marić ističe da je 2025. obilježena kontinuiranim rastom cijena, naročito osnovnih životnih namirnica.
– Lakše je pobrojati proizvode koji nisu poskupjeli nego one koji jesu. Hrana je najteže pala potrošačima, posebno meso i mesne prerađevine, brašno i pekarski proizvodi. Danas jednu kiflu često plaćamo po cijeni po kojoj smo nekada kupovali hljeb – kaže Marićeva.
Iako je mlijeko imalo blaži rast cijena, ukupni troškovi ishrane postali su, kako navodi, neizdrživi za veliki broj građana, dok su postojeće cijene – nerealne.
Bez sistemskih mjera nema kontrole tržišta
Marićeva upozorava da inspekcijske kontrole same po sebi ne mogu riješiti problem.
– Koliko god inspektora imali, oni ne mogu riješiti situaciju ako Vlada ne preuzme odgovornost. Bez sistemskih mjera nema kontrole tržišta – naglašava ona.
Poseban udar na kućne budžete predstavljaju i najave poskupljenja komunalnih usluga, koje se pravdaju rastom plata zaposlenima.
– Problem komunalnih preduzeća nisu plate, već loše poslovanje, slaba naplata i ogromni gubici. Odvoz otpada nije na nivou koji građani očekuju, a ceh ponovo plaćaju potrošači – dodaje Marićeva.
Poskupljenje struje povlači lanac novih udara
Najave rasta cijena električne energije, upozorava Marićeva, neminovno će izazvati nova poskupljenja gotovo svih proizvoda i usluga.
– Svako, pa i minimalno povećanje ulaznih troškova koristi se kao izgovor za drastična poskupljenja. Veliki dio toga je neopravdan – ističe ona.
Dodatni problem su visoke trgovačke marže i neuređeno tržište.
– Marže su takve da im je samo nebo granica. Što su cijene veće, veći je i PDV, a taj novac ide u sistem koji ne funkcioniše u interesu građana. Nerealno je da kilogram jabuka košta 3–4 KM, dok meso dostiže i 40 KM. Domaća proizvodnja se ne podstiče, a tržište je preplavljeno uvozom – navodi Marićeva.
Građani kupuju samo osnovno, statistika vara
Zbog svega navedenog, građani sve češće mijenjaju potrošačke navike.
– Ljudi kupuju samo neophodno, bez obzira na šarenilo u trgovinama. Statistika pokazuje veći promet, ali to ne znači da se prodaje više robe. Prodaje se ista ili manja količina, samo po mnogo višim cijenama – objašnjava ona.
Praznici i dolazak dijaspore kratkoročno povećavaju potrošnju, ali prava slika životnog standarda biće vidljiva tek početkom naredne godine.
Šta nas čeka u 2026.?
Bez ozbiljnih promjena, Marićeva ne očekuje poboljšanje.
– Ako se sistem ne uredi, ako ne dođe do kontrole marži i stvarne zaštite potrošača, 2026. godina biće samo nastavak 2025. – više cijene, iste plate i još manje prostora za dostojanstven život – poručuje ona.
Dodaje da su potrošači u Srpskoj i BiH uglavnom pasivni, za razliku od građana u nekim evropskim zemljama.
– Nama bi trebali protesti, ali do toga neće doći. Navikli smo da trpimo. Izloženost jednoumlju i medijskoj kontroli ostavila je traga – dominiraju apatija i osjećaj nemoći – zaključuje Marićeva.