Kada smo već pomislili da su godine pandemije korona virusa
iza nas kao najteže godine pokazalo se da griješimo- uslijedio je se rat u
Ukrajini, svjetski ekonomski rat, ogromna poskupljenja, nezavršena epidemija
korona virusa koja se trenutno širi ponovo po nekim zemalja, dok broj
siromašnih građana u našoj zemlji nezaustavljivo raste.
Sve nam to, kaže za BUKU ekonomski i politički analitičar Draško
Aćimović, ne daje povoda za optimizam.
Mišljenja je da se što hitnije treba pomoći ugroženim
ljudima, kojih je u BiH sve više.
“Po podacima je već
blizu polovine stanovnika na ivici preživljavanja zbog niskih primanja i neophodno je što hitnije reagovati, jer će i struja
poskupiti, što će povući novi rast cijena ili zadržavanje u najboljem slučaju
na istom nivou, jer su gorivo i gas pojeftinili. Velikih smanjenja cijena, bez
sinhronizovanog rada na svim nivoima unutar BiH, ne treba očekivati. Možemo, sa
usaglašenim akcijama i uz podršku svih političkih struktura, uzeti pod kontrolu
rast cijena i iskontrolisati dalja poskupljenja, ali ponavljam mora se početi
što prije sa aktivnostima jer već plaćamo veliku cijenu nerada, neznanja i
odustva odgovornosti”, jasan je Aćimović.
Komentarišući ekonomsku situaciju u prethodnom periodu kaže
da Bosna i Hercegovina nije iskoristila momenat u kojem su na početku pandemiji
mogli biti restrukturisani čak i otpisani mnogi dugovi na nivou države. To je,
naglašava, krivica ne samo Vijeća
ministara već i mnogih drugih koji o tome nisu razmišljali: “Mogli smo imati
puno povoljniju strukturu duga i sa pametnim zaduženjem od MMF u iznosu od 1,5
milijardi i uslove koji su bili povezani sa EU putem, koje svakako moramo
napraviti kao i kamate koje su bile skoro na nuli, mogli smo ući daleko
rasterećeniji u 2023., ali i naredne godine. Takođe, mogli smo sa kreditorima
dogovoriti da od deviznih rezervi, kojih imamo više od propisanih, vratimo
takođe dio dugovanja i dodatno smanjimo pritisak. Nažalost, to ništa nije
urađeno i sada će višak koji je ostavren kroz povećani priliv PDV i akciza,
zbog povećanja cijena, otići na povrat dugovanja”.
Kada je riječ o političkoj situaciji kaže da dolaze vremena
u kojima nova vlast na nivou BiH, sa jedne strane, mora shvatiti da preuzima
najveći teret odgovornosti u novijoj istoriji i da ovo nije podjela
“fotelja i povlastica” već podjela velikog tereta odgovornosti u
kojem će se morati birati najbolji ljudi u svojim obastima i da politička
imenovanja moraju biti usaglašena sa stručnim jer lideri stranaka ne mogu više
sami donositi sve odluke.
Sa druge strane ne smije biti tzv. revanšizma prema
strankama koje su u opoziciji, već se mora tražiti maksimum zajedničke saradnje
i tolerancije, jer bh. građani ne mogu izdržati period u kojem, pored teškog
ekonomskog stanja, počinju i “teški” politički okršaji.
Na pitanje kako vidi buduću saradnju SNSD-a i Osmorke kaže
da želi biti optimista: “Mislim da su narednih 100 dana veliki test za novu
vlast i da će biti potrebno mnogo kompromisa sa svih strana da bi se krenulo u
pozitivnom smjeru. Ako se ne budu pravili kompromisi i ako se uski privatni i
drugi interesi stave ispred zajedničkog interesa svih građana, bez obzira u
kojem dijelu BiH žive, imaćemo ogromne probleme.
Želim da budem optimista”.
Aćimović se osvrnuo i na prilično dramatičnu postizbornu
situaciju u RS između Milorada Dodika i Jelene Trivić i dokazivanje ko je
pobijedio u trci za predsjedničku fotelju, rekavši da se mora prihvatititi
Dodikova pobjeda i činjenica da opozicija nije iskoristila šansu koju je imala.
“Dodikova pobjeda je da budemo iskreni pokazala da je on
jedini političar koji konstantno radi na terenu sa građanima i svojom partijom
i da je to jedna od formula uspjeha. Opozicija je pratila samo njegove izjave,
na njih reagovala samo retorički bez bilo kakvih stvarnih akcija i naravno da
se tako ne može preuzeti vlast. Imali su šansu u pandemiji gdje su samo jednim
gestom, a to je da su svoja velika primanja poklonili svi zajedno najugroženijim
građanima mogli pridobiti velike simpatije i pokazati da su drugačiji, ali oni
nisu to uradili, a da ne govorim o nizu drugih konkretnih opozicionih akcija
koje su mogli napraviti. Vlast se ne može uzeti saopštenjima za medije i valjda
je to sada svima jasno”, poručio je Aćimović.
Na kraju razgovora za BUKU je prokomentarisao i kandidatski
status BiH u EU podjećajući da je isti uslovljen I da što prije moramo završiti
sa zadatim obavezama da bi otvorili pretpristupne pregovore jer samo tada će
građani osjetiti ozbiljne benefite. Takođe, dodaje, moramo na svim nivoima formirati
projektne timove koji će koristiti mogućnosti koje imamo, jer trenutno ne
koristimo većinu sredstava koji su nam na raspolaganju: “Projektne timove
mladih ljudi možemo poslati uz dogovr sa EU i određenim zemljama na specijalnu
obuku i time ih ujedno i zadržati u zemlji.
Velika šansa se otvara samo ako uključimo struku i nauku jer samo
znanjem možemo krenuti naprijed. Najbolje je to definisao Bertold Brecht -cilj nauke nije da otvori
vrata beskonačnoj mudrosti, već da ograniči beskonačne pogreške”.