Nakon
dojave lokalnog stanovništva da predstavnici Opštine Drvar tromo i neadekvatno
reaguju na problem požara na, po riječima predstavnika lokalne zajednica,
ilegalnoj deponiji u Mjesnoj zajednici Zaglavica, tim Centra za životnu sredinu
je obišao navedenu deponiju s ciljem da pruži podršku lokalnoj zajednici, a i
zbog potrebe utvrđivanja činjenica na terenu.
„Ovo nije
rijedak slučaj da se male zajednice ignorišu, a njihovi stanovnici ugrožavaju
što nestručnošću, što nesavjesnošću. U ovakvim scenarijima posebno su ugroženi
savjesni pojedinci koji se uprkos opasnostima i pritiscima ipak odluče dati u
potragu za pravdom i čistom životnom sredinom. Ovi ljudi su svijetle tačke u
našem društvu i uvijek ćemo dati sve od sebe da im pomognemo i njihovu borbu
dovedemo u žižu javnosti“, istakao je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.
Pored
podrške ljudima na terenu, Centar je predao zahtjev za pristup informacijama
Opštini Drvar, te će naredne aktivnosti vezane za ovaj slučaj bazirati na
informacijama koje dobije, a tiču se dozvola za otvaranje i upravljanje ovom
deponijom.
Požar na
ovoj deponiji izbio je 3. septembra, a prvi je reagovao Petar Pećanac,
predsjednik Mjesne zajednice Zaglavica.
„Nakon
što je kćerkica primjetila crni dim, odmah sam obavijestio načelnicu Drvara,
Dušicu Runić. Ona me je uputila da zovem Civilnu zaštitu, što i jesam, nakon
čega sam zvao i policiju i komunalnog inspektora. Civilna zaštita nije uspjela
da ugasi požar, već su samo prskali okolno rastinje, da se požar ne raširi.
Sutradan je deponija gorila sa druge strane, što je upućivalo na to da je neko
požar podmetnuo. Ponovo sam javio načelnici, međutim ona je bila na putu i
danima se požar nije gasio. Tek nakon što smo zaprijetili da ćemo blokirati
deponiju i da nećemo dozvoliti da se dovozi novi otpad, načelnica je najavila
da će se pristupiti saniranju deponije“, istakao je Pećanac. Podsjetio je da su
i 2017. godine blokirali deponiju koja je gorila, i da su im tada nadležni
obećali da će im javljati naredne korake.
„Od tada,
kao predstavnici lokalne zajednice, nismo obavješteni nijednom o aktivnostima
koje su vezane za deponiju. Ovo je ipak veliki podvig, uspjeli smo da
pritisnemo nadležne da reaguju, a ako bude bilo volje, oni bi mogli da isto
tako pritisnu svoje nadređene da se ovaj problem sistemski rješava“.
Živana
Sabljić, aktivistica iz Drvara, kaže da joj je žao što se uvijek javlja i
oglašava ružnim povodom.
„Ovaj put
je to deponija u Zaglavici koja ispušta sivi i crni dim, za koji ja kao laik ne
znam da li je opasan ili nije, ali je svakako ružna slika koja se šalje iz
Drvara. U gradu gdje su odgovorni neodgovorni, u državi gdje je pravo krivo,
izgleda da su nam preostali samo mediji da nas neko čuje i vidi. Iskreno se
nadam da ću sljedeći put biti u prilici da pokažem bistri izvor Bastašice,
lijepe slapove u Martin Brodu, Titovu pećinu, poletište paraglajdera, Crnu
kraljicu, istorijske spomenike i prelijepu prirodu svoga grada“.
Deponija
u Drvaru nije izolovan slučaj. Neadekvatne i ilegalne deponije koje truju
stanovništvo i uništavaju životnu sredinu nalaze se širom Bosne i Hercegovine,
od Omačine na Limu, pritoci Drine, pa do Zaglavice nadomak Unca, pritoke Une,
kao i na nizu lokacija između.
„Radi se
o sistemskom problemu za koji se često krive nesavjesni građani, ali na koga
oni da se ugledaju ako lokalne, entitetske i državne vlasti krše zakone i
ugrožavaju stanovništvo? Neophodan je holistički pristup problemu, same
deponije su nužno zlo koje mora biti adekvatno trenirano u skladu sa
pravilnicima i zakonima koji su kvalitetni i detaljni. Ono što nedostaje su
strategije za smanjenje količine otpada, odvojeno skupljanje, te ponovno
korištenje i reciklažu“, poručio je Igor Kalaba.