Građani se bore za Gradski park

Parkovi i zelenilo svakom gradu, manjem ili većem, daju dušu, jer drveće i zelenilo koje se na tim mjestima njeguje stvara prostor za šetnju, igru i uživanje, a građani se ljute ukoliko njihov park neko pokuša ugroziti.

 

To se upravo dešava u Bijeljini, gdje se Gradski park pokušava urbanizovati izgradnjom kafe-slastičarne u njemu. Građani Bijeljine se protive ovoj inicijativi, pa su osnovali Facebook grupu protiv ovog plana, preduzimaju razne akcije, organizuju proteste, sa ciljem da se sačuva park koji krasi ovaj grad od davne 1892. godine.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

 

Proteklog vikenda, u gradu su osvanule “smrtovnice” u kojima se građani opraštaju od svog parka. Na smrtovnici se na tragikomičan način ističe da je Gradski park u Bijeljini tragično preminuo “u 120. godini života, od urbanističkog udara od strane gradskih vlasti zbog najave izgradnje kafane u njegovom već  oronulom srcu”.

 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Pod ožalošćenima su navedeni građani Bijeljine, a “komemoracija će se obaviti u Odjeljenju za prostorno uređenje Bijeljina, dok će sahrana biti obavljena prilikom početka izgradnje kafe-poslastičarnice”.

 

Krajem februara, grupa građana iz Bijeljine lancima i katancima zaključala je dva ulaza u Gradskom parku i ostavila poruku: Samo vas gledamo, park za sve…

 

“Na šaljiv i malo neukusan način, poslana je poruka vlastima kojom se pokazuje šta bi se desilo ako dopustimo da se stvari rade kako drugi hoće, oni koji nas dovode do stanja kada nemamo svoj glas”, navedeno je u istoj poruci kad je park zaključan.

 

Na društvenoj mreži Facebook, osnovana je grupa Stop privatizaciji bijeljinskog Gradskog parka, a administrator grupe je istakao da je problem sa Gradskim parkom počeo izjavom gospodina Dušana Vulovića, načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje Bijeljine, da će gradski park biti privatizovan u proljeće 2012. godine i da će se preko noći zaključavati .

 

Zatim je u novinama Press objavljen članak u kojem je Jelena Kadić, načelnica Sektora za zaštitu prirode u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, izjavila da Gradski park ne smije biti privatizovan i da je njegova „urbanizacija“ nemoguća jer je zaštićen do 2015. godine. Kroz par dana, na sajtu Opštine Bijeljina i fan page Bijeljina na društvenoj mreži Facebook, izašao je projekat ugostiteljskog objekta koji je tenderom dobio Dragan Vasilić, da bi se potom u medijima mogle čuti izjave da Gradski park neće biti privatizovan, da ostaje u nadležnosti Opštine i da je Draganu Vasiliću zemljište dato na period od 15 godina, da otvori objekat, u zamjenu za 400.000,00 KM koje će uložiti u njegovo održavanje.

 

Sve ovo je uznemirilo građane Bijeljine koji pokušavaju da zelenu oazu u svom gradu sačuvaju od betonske urbanizacije.

 

Grupa građana u Bijeljini poduzela je nekoliko akcija kako bi uticali na odluku vlasti u vezi sa izmjenama u Gradskom parku. Pisali su peticiju, lijepili plakate, organizovali grudvanje u parku i slično. Kontaktirali su Republički zavod za zaštitu kulturno istorijskog nasljeđa u Banjaluci sa dvadesetak e-mailova, ali ni na jedan nisu dobili odgovor. Planiraju kontaktirati još nekoliko državnih institucija koje bi im mogle pomoći.

 

Administrator Facebook grupe Stop privatizaciji Bijeljinskog gradskog parka rekao je da oni ne spore činjenicu da je parku potrebna rekonstrukcija i uređenje, naročito po pitanju rasvjete, staza, sadnje drveća, sigurnosti u večernjim časovima, boljeg igrališta za djecu, ali da  parku nije potreban ugostiteljski objekat, jer u Bijeljini postoji jako velik izbor kafića, pa se postavlja pitanje zar je potreban još jedan, i to u parku.

 

“Grupa ‘Stop privatizaciji Bijeljinskog gradskog parka’ osnovana je u cilju da građani daju svoj glas, kažu svoje mišljenje i pokušaju da se izbore za taj isti glas. Za sada grupa broji oko 2.500 članova. Nije dovoljno samo da se napravi grupa na društvenoj mreži, to je dobra stvar radi širenja informacije i uspostavljanja kontakta. Ali evo, u našem slučaju se nije puno toga postiglo otvaranjem grupe. Za ove stvari su potrebna veća angažovanja, više akcija, da se svi koji su protiv betonizacije gradova aktivno bave i bore sa problemom. Puno stvari se odigrava iza paravana, a da toga nismo svjesni, ili u najgorem slučaju svjesni smo toga, a ništa ne poduzimamo”, ističe administrator za naš portal.

Dodaje da se građani moraju izboriti da rekonstrukcija parka ne krene u krivom smijeru, jer ugostiteljski objekat u parku nije potreban. Mala grupa koja je spremna da postavlja pitanja okupila se kako bi na legalan način, argumentovano, spriječili uništavanje javnog dobra. Grupa koju vodi nije organizovala zaključavanje parka, ali smatraju da je ova akcija bila jako zanimljiva. Ovim putem najavljuju nekoliko akcija, a o njima će se građani moći informisati na grupi.

“Gradski park u Bijeljini ima veliki značaj za sam grad, jer predstavlja pluća ovoga grada. Park ima zaštićenu kulturnu i istorijsku vrijednost. Dokaz je da je Bijeljina i prije 150 godina imala javni park kakav su u to vrijeme imali svi veliki gradovi. Park sa alejom kestena, sa cvjetnim rondelama u kojima je sađeno egzotično cvijeće i žbunje, fontanu, staklenik i paviljon. U novije vrijeme u Bijeljini se mnogo gradi, dosta je betona, pa je i zbog toga ovaj park jako značajan”, rekao je administrator grupe.

Dalibor Savić, stanovnik Bijeljine, kojeg smo pitali za mišljenje o Gradskom parku, rekao da je najveći problem dugogodišnje zapostavljanje parka od strane opštinskih vlasti.

“Sad kad su konačno odlučili da nešto urade, to rade totalno pogrešno, pokušavajući da otvaranje kafe-slastičarne u parku predstave kao obnovu parka. Projekat objekta koji su predstavile opštinske vlasti potpuno arhitetonski i estetski odudara od parka iz 19 vijeka. Čitava priča o koncesiji je nepotrebna jer je park i pored nebrige u dobrom stanju i samo su potrebna manja sredstva za održavanje postojećeg, a u budžetu opštine Bijeljina postoje predviđena sredstva za održavanje zelenih površina. Jednostavno parku nisu potrebni novi sadržaji, jer on je sadržaj sam po sebi”, rekao je Savić za BUKU.

Savić je podsjetio da se trenutno u Bijeljini gradi kanalizacija i kad se završi jedna ulica, u njoj se unište svi drvoredi, tako da je park jedino netaknuto mjesto u pogledu zelenih površina i zbog toga poziva građane da se u što većem broju uključe u akciju spašavanja parka.

Da je park godinama bio zanemaren slaže se još jedan stanovnik Bijeljine, Ante Barac, koji kaže da je moguće da se ovo zanemarivanje sistematski dešavalo da bi se sad moglo opravdati izdavanje jednog dijela objekta.

“O značaju parka svako ima svoje mišljenje, ali ukratko rečeno, park je jedina zelena javna površina u gradu Bijeljini i samim time jedina oaza mira u kojoj uživaju svi stanovnici, a ne huligani, narkomani, prostitutke i slični, kako se pokušava predočiti javnosti. Nažalost, ponoviće se činjenica da mi  ne znamo da cijenimo ono što imamo ili što smo dobili ,sve dok tu istu stvar ne izgubimo”, zaključio je za naš portal Barac.

Slučaj sa Gradskim parkom u Bijeljini pokazuje da se građani moraju organizovati da bi spasili ono što im je potrebno, jer gradske vlasti često povlače poteze sa kojima se stanovnici grada ne slažu, samo je bitno na vrijeme djelovati, jer često akcije mogu započeti prekasno, a da je moguće izboriti se i sačuvati ono što je građanima vrijedno, pokazao nam je primjer Građevine u Banjaluci.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije