Uz ove izmjene u paketu su
nametnute i izmjene Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Građani, za koje
organizatori kažu da ih je 5.000, iako ih je vidno manje, kažu da se ovim
izmjenama pogoduje Hrvatima i radi na štetu Bosne i Hercegovine. Sporno je i
što su odluke nametnute u noći izbora.
Selver Bašić do
sada je bio na svim protestima ispred zgrade OHR-a i dolaziće, kako kaže, još
100 puta ako treba.
„Išao je na ruku
Hrvatima. Hrvatska se hvali da je on njima pomogao. Ne treba biti pametan, samo
treba pregledati izjave“, ovo su stvari koje Bašić zamjera visokom
predstavniku.
„Hoćemo
građansku, a ne Bošnjačku državu. Ako bi se neko usudio da baci kamenčić, a ne
petardu, mi ćemo ga hapsiti, a ne policija. Znamo da se u ovakvim skupovima
može ubaciti namjerno neko ko to može uraditi“, rekao je okupljenima jedan od
govornika Mujo Aganović.
Munevera Omanović
je bila na svim dosadašnjim protestima ispred OHR-a za koje kaže da su protesti
za državu.
„Ne damo našu
državu. Hoće da nam je uzmu Hrvati i Srbi, a Bosna i Hercegovina mora da bude
demokratska i građanska država svih naroda čak i Sejdić-Finci, Zornić. Zašto ne
bi bili i Romi. I oni su naš narod. I oni imaju djecu“, kaže Omanović u izjavi
za BUKU.
Prvi put na
proteste je stigla i Zilkić Begzada iz Zavidovića.
“Da nam bude
Bosna cjelovita. S tri naroda. To nam je najveća želja”, rekla je ona za BUKU.
Proteste je
podržao i Šemsudin Mehmedović zastupnik SDA u Parlamentu BiH, a u izjavi za
BUKU kaže kako je Odluka visokog
predstavnika o popunjavanju Doma naroda i izmjene Izbornog zakona u noći izbora
političko-pravni nonsense.
“Koji se
očigledno desio samo u Bosni i Hercegovini, nigdje u svijetu nije poznata ta
praksa, da Bosnu i Hercegovinu postave kao neki divlji Zapad, kao neku zemlju
koja je nemoguća misija. Mi želimo da se poštuju sudske presude od međunarodnih
sudova za ljudska prava, da se poštuje Ustav BiH i da se poštuje i Dejtonski
mirovni sporazum gdje su precizno definisane ovlasti Visokog predstvnika. Ako
toga nema onda nam Visoki predstavnik ne treba”, rekao je za BUKU Šemsudin
Mehmedović.
Ivana Marić: protesti trebaju biti pred
Parlamentom BiH
Politička
analitičarka Ivana Marić za BUKU kaže da su protesti pravo građana da izraze
svoje nezadovoljstvo i da joj je žao što se taj mehanizam ne koristi češće, za
rješavanje konkretnih problema i protiv onih koji nas već 30 godina drže
taocima svoje loše politike, kriminala i korupcije.
„Samo stotinjak
metara dalje od OHR-a je prava adresa gdje bi se trebali održati protesti.
Ispred zgrade zajedničkih institucija BiH, gdje već nekoliko decenija sjede
isti političari koji vode retrogradnu politiku koja je proizvela ovako lošu
političku, sigurnosnu i ekonomsku situaciju u BiH. To su političari koji su se
svi redom obogatili, dok su građani sve siromašniji. To su političari koji se
lako dogovore oko podjele funkcija i povećanja svojih plata, ali nikako ne mogu
da se dogovore oko ukidanja akciza na gorivo. To su političari koji se 15
godina nisu mogli dogovoriti oko izmjena Izbornog zakona BiH i poštivanja
odluka Ustavnog suda BiH i odluka međunarodnih sudova. To je jedina ispravna
adresa za proteste“, kaže Marić za BUKU.
Na današnjim
protestima je bilo vidno manje građana nego na protestima uoči Opštih izbora, a
razlog tome je, smatra Marić, što su prošli protesti bili zloupotrebljeni.
„Nije prvi put da
političari zloupotrebljavaju proteste za predizbornu kampanju. Tako se i ovaj
put vidi velika razlika u odzivu na proteste kada ih podržavaju, pa čak i
predvode vodeći političari, kao što je to bio slučaj pred izbore i kada
političari to prepuste građanima. Odziv na današnjim protestima je mnogo manji
od odziva pred izbore“, dodaje Marić.
Ona kaže da je pitanje
zašto članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić ne pokrenu
inicijativu za proglašenje Schmidta Personom non grata u BiH, ako je toliki
neprijatelj BiH, kao što oni tvrde.
„Dodik bi ih
sigurno podržao ovaj put. To je mnogo jednostavniji i brži način da se riješimo
„neprijatelja“ BiH, nego da se održavaju protesti. Sama činjenica da to i ne
spominju dovoljno govori o tome da ni sami na vjeruju u ono što govore. To su
radili u sklopu predizborne kampanje kako bi se prikazali najvećim zaštitnicima
svog naroda. Nakon izbora ne moraju više da glume pa je zato i izostala njihova
podrška protestima“, rekla je Marić.
Govornici su
Šmitove odluke nazvali aparthejdom i udruženim zločinačkim poduhvatom. Takve
paušalne kvalifikacije su za našu sagovornicu problematične.
„Ono što je za
mene najproblematičnije je to što se o Schmidtovim odlukama priča paušalno i
uopćeno. Optužbe se iznose olako koristeći teške riječi poput aparthejda,
islamofoba, neprijatelja, bez da su iznijeli ijedan konkretan argument. Već
duže vremena pokušavam saznati koji je to tačno artikl kojim Schmidt jača
etnički, a slabi građanski princip i još uvijek nisam dobila odgovor. Zašto je
tako teško navesti konkretan članak kojim on uvodi neki etnički element, koji
mi već do sada nismo imali ili na koji način jača jedan narod, a slabi drugi.
Sve dok su optužbe paušalne i bez konkretnih navoda, ne mogu podržati takve
proteste. Da pitate demonstrante šta je to što oni konkretno zamjeraju u
odlukama Schmidta, vjerujem da velika većina ne bi znala odgovor“, zaključuje
Marić.
Nove nametnute
izmjene Izbornog zakona rijetko ko razumije, a čak su i članovi Centralne
izborne komisije BiH u izbornoj noći kazali da još ne znaju kako ih provesti.