Mediji

Građani BiH misle da sloboda medija ne postoji, ali i dalje najviše vjeruju medijima

Udruženje BH novinari je uz finansijsku podršku fondacije Friedrich Ebert Stiftung od 20. marta do 5. aprila provelo istraživanje o medijskim slobodama za 2022.

28. maj 2022, 10:28

Od 500 ispitanika anketiranih putem CATI metode njih 80%  najviše vjeruje medijima. Povjerenje u religijske zajednice je 70%, a najmanje ispitanika, tačnije njih 18-22%, vjeruje političarima i političkim strankama.

„Ono što je pozitivno jeste da je primjetan porast povjerenja u nevladin sektor i međunarodnu zajednicu u odnosu na 2021“, kaže generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić.

Najveći dio ispitanika smatra da sloboda medija u Federaciji BiH nije nikako ili je djelimično prisutna, a slično misle i u entitetu Republika Srpska gdje ispitanici misle da ne postoji sloboda medija.

Dva od tri građanina BiH smatraju da je politička ovisnost osnovna prepreka slobodnom radu medija, a nakon toga opšta politička klima i finansijska ovisnost.

„Skoro dvije trećine građana smatra da su političari i političke partije glavni kršitelji novinarskih prava i sloboda, i ovo je mišljenje podjednako prisutno kod stanovnika RS i ispitanika iz Federacije BiH“, dodala je Rudić.

Ohrabrujuća je činjenica da sve više građana osuđuje napade na novinare i smatra ih neopravdanim, što je stav čak 9 od 10 ispitanika.

„9,8 % ispitanika opravdava nasilje nad novinarima – što je oko 15 % manje nego u 2021“, pojašnjava generalna tajnica BH novinara.

Građani misle i da najviše uticaja na novinare imaju političari i političke stranke, a najmanje međunarodna zajednica.

Iako se Bosna i Hercegovina kao i sve ostale zemlje na svijetu suočavaju sa ekspanzijom online medija, građani i dalje najviše vjeruju elektronskim, i to televiziji – njih 57,6%. News portali i internet platforme imaju povjerenje trećine ispitanika. Radio sluša manje od 2% građana, a novine čita tek 1,2% građana.

Peter Hurrelbrink, direktor Fondacije Friedrich Ebert BiH kaže da je ovo pravi  trenutak da govorimo o nezavisnosti medija posebno kada bjesni rat u Ukrajini. Mediji su, dodaje, odgovorni da prenesu građanima informacije.

„46 novinara je ubijeno u 2021. Njih dvije trećine su ubijeni zbog izvještavanja o kriminalu, korupciji, ratnim zločinima. U 2022. 24 novinara su ubijena, u Ukrajini ne znamo tačan broj ubijenih novinara jer ne postoje medijske slobode“, rekao je Hurrelbrink.

Marko Divković predsjednik BH novinara kaže da su ukupni pokazatelji medijskih sloboda u BiH loši i sve su gori. Novinarima u prilog ne ide ni sigurnosni ni pravni aspekt.

„Kako god okrenemo naš rad je sve više izložen nasrtajima političara, onih koje smo mi birali, oni su prvi koji nas tuže. Od nas 3.000 novinara u BiH skoro 300 ima neku tužbu za vratom. Kako god da okrenemo perspektiva ove profesije je vrlo ružna i ono što imamo kao posljedicu društvenih mreža je rizik poput odluke Vlade Slovenije da ukine javnu agenciju zbog pojave internet medija“, zabrinut je Divković.

Univerzitetski profesor Enes Osmančević kaže kako su zabrinjavajuće implikacije medijskih (ne)sloboda.

„BiH se u Svjetskom Indexu medijskih sloboda nalazi na 67. mjestu i pala je za devet mjesta u odnosu na prošlu godinu, rekao je Osmančević.

On je, komentarišući rezultate istraživanja, rekao i kako je čudno da građani ne vjeruju političarima, a gotovo 30 godina daju povjerenje skoro istim političarima.

„Suoačavamo se sa slabim nivoom medijske pismenosti i kulture stanovništva, dok je istovremeno snažna etnička i politička indoktrinacija“, dodaje ovaj profesor.

On ocjenjuje da su mediji razapeti između totalitarne vlasti i latentne javnosti.

„Novinari su izloženi uvredama, ucjenama, prijetnjama, a sve više i fizičkim napadima“, rekao je Osmančević.

Mediji u BiH podjeljeni i zbog Ukrajine

Podijeljenost bosankohercegovačkog društva najbolje ilustruje medijski prostor. Kao i kod mnogih drugih tema, mediji iz dva entiteta različito izvještavaju o karakteru rata u Ukrajini. Sve je to u istraživanju uočio Mladen Bubonjić, novinar portala Gerila.

Analizirao je suprostavljene narative medija u RS i FBiH, a analizirao je po dvoje dnevnih novina iz dva entiteta, dva javna servisa, i po jedan online medij. Bubonjić nije analizirao sadržaj Magazina BUKA jer je, kako kaže, to jedini veliki i čitan medij koji nije dio narativne matrice.

„Mediji u RS su koristili eufemizme (specijalna vojna operacija) kada je riječ o određivanju karaktera sukoba u Ukrajini, pratili su odrednice koje su postavili ruski zvaničnici.  Često su prilikom prenošenja izjava mijenjali karakter odrednice prilagođavajući ga dominantnom narativu. Mediji iz FBiH pretežno su koristili termine kao što su agresija i invazija prilikom određivanja karaktera sukoba u Ukrajini. Uglavnom su pratili odrednice koje su prisutne u javnom mnijenju na Zapadu“, dio je iz analize novinara Bubonjića.  

Dok su mediji u RS-u nerijetko relativizirali ulogu ruske strane u sukobu, kao i posljedice, mediji u FBiH Rusiju i sve rusko tretiraju isključivo negativno, dok je ukrajinska strana pozitivna, uočio je Bubonjić.  

Novinari Berislav Jurič i Kenan Kešmer govorili su o temi mogu li mediji i novinari bolje, i kako.

„Možemo i moramo. Kako, ne znam. Pred medijima u BiH je puno izazova“, rekao je Jurič.

Pojava online medija dovela je i do promjena u očekivanjima od novinara koji više nisu samo novinari već se moraju razumjeti i u politik i način funkcionisanja online prostora, te u tehničke stvari koje su donedavno bile zadatak drugih profesija.

„Novinar danas nije samo novinar, mora biti tehnički potkovan, imati sve tajne internet novinarstva koje je pojelo pravo novinarstvo. Primorani smo biti površni, biti prave neznalice“, zapaža Jurič.

Kenan Kešmer novinar portala Raport kaže da svaki novinar može izabrati hoće li biti slobodan, ali mora pronaći način da ne ugrozi svoju egzistenciju što je često veoma teško.

„Finansijski pritisak je najčešći pritisak na medije. A finansije daje politika koja upravlja kompanijama, preduzećima. Uskraćuje marketinške ugovore, diskredituje vas. Sve je to povezana cjelina koja uništava medije“, uočava Kešmer.

On smatra da je internet jedini izvor finansiranja koji medijima pruža potpunu neovisnost.

„Vi danas, ako napravite ozbiljnu publiku vaših medija, možete zarađivati od Google oglasa. Google vas neće ucjenjivati i govoriti koju stranku ne možete dirati. To je jedini nezavisan način finansiranja, sve ostalo vas tjera na određeni vid kompromisa“, rekao je Kešmer.

Iako suočeni sa brojnim izazovima novinari i medijske kuće za veću slobodu i više poštovanja javnosti moraju da se bore i u svom dvorištu. Od 615 mapiranih medijskih web portala bez impresuma je čak 270 online medija. Bez transparentnosti medijskog vlasništva nema vjerodostojnog novinarstva, a bez profesionalnih i etičkih standard nema odgovornog novinarstva. Ma koliko god da ono koštalo.