Danas je u Banjaluci održana javna rasprava o gradskom budžetu za 2025. godinu. Predstavnici mjesnih zajednica Banjaluke kažu da Gradska uprava radi na projektima koje građani nisu tražili, a ne postupa po zahtjevima građana i mjesnih zajednica. Normalno bi bilo sa se održavaju konstruktivni razgovori sa mjesnim zajednicama, s ciljem dogovora po pitanju konkretnih zahtjeva i mogućnosti, upozoravaju građani. Gradska uprava na javnim raspravama nudi sastanke, a na sastanke se mjesecima ne odaziva.
“Budžet grada Banjaluka u 2025. godini predložen je u iznosu većem od 255 miliona KM. Predviđeno je dugoročno zaduživanje od 26.7 miliona, te kratkoročno zaduženje od 10.3 miliona” – kaže Milan Aljetić iz Odjeljenja za finansije, govoreći o kapitalnim investicijama za koje će biti izdvojeno 49,6 miliona KM.
Suzana Jović iz Odjeljenja za komunalne poslove pomenula je brojne parkove i igrališta izgrađene u užem i širem centru grada u prethodnoj godini. U ovoj godini prioritet će biti vodovodna mreža, a potom i projekti koji u cilju imaju održavanje, uređenje i izgradnju i sanaciju parkova, igrališta, ljetnih pozornica, te šetališta uz Vrbas.
“Potpisan je ugovor za sanaciju trešnjičke staze dužine 2.5 km, širine 1-1.5 m, koja će koštati 168 000 KM. Imamo ugovor za izgradnju i sanaciju uređenja izletišta Trešnjika, uređenje staza i postavljanje mobilijara” – rekla je Jović.
Valentina Balaban Radić iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve kaže je tokom 10 održanih javnih rasprava zaključeno da bi na osnovu zahtjeva građana bilo potrebno 6.5 miliona KM, a na osnovu prohtjeva 70 miliona KM, što je 1/3 ukupnog budžeta.
Burnu raspravu izazvala je tema subvencija za vrtiće.
Jeleni Vukelić nejasan je iznos od 5,5 miliona KM za subvencije privatnih vrtića, budući da je to dovoljno za subvencije od 150 KM po djetetu. Vukelić smatra da je riječ o diskriminaciji djece koja idu u privatne vrtiće.
“Ova gradska administracija je pokušala i uspjela dijelom da zaustavi diskriminaciju. Počeli smo sa niskim subvencijama od 60 KM, a sada su one 150 KM plus 200 KM za drugo dijete. Nemamo budžet za veća sredstva i nismo mogli u nacrtu budžeta ići s većim iznosom, ali u prijedlogu ćemo, nadam se, ići s većim iznosom” – rekla je Mirna Savić Banjac, gradska menadžerka, napominjući da je više djece u privatnim ustanovama nego u javnim.
Karlo Tomić, građanin, kaže da subvencije za privatne vrtiće jesu politički poen i ne daju rezultate. “Dijete koje ide u javni vrtić dobije subvenciju od 415 KM, a druga djeca dobiju 150 KM. Tu se radi samo o diskriminaciji. Treba svima dati isti iste subvencije. To se može riješiti bukvalno preko noći” – kaže Tomić.
Branka Kolar Mijatović iz Mjesne zajednice Centar 1 kaže da se iz nacrta budžeta ne može zaključiti kada će i za šta novac biti potrošen. Zahtjevi iz ove mjesne zajednice su brojni.
“Orezivanje drveća se ne dešava, slab je odvod tokom velikih padavina, nema naznake da će biti toplifikacije zgrada, a rupe u centru su apsolutno svukud” – kaže Kolar Mijatović.
Anđelija Popović iz dnevnog centra “Zajedno” za zbrinjavanje lica s problemima s psihičkim zdravljem, kaže da bi stavka za dnevno zbrinjavanje morala biti obezbijeđena.
“Brinemo se gdje ćemo biti kada se izgradi most na Dolcu i predlažem gradnju dnevnog centra na lokaciji u gradu” – kaže Popović.
Darko Zorić, psiholog, kaže da su dovedene u pitanje plate ljudi koji rade na zbrinjavanju i resocijalizaciji.
“Dobro bi bilo da se osniva više dnevnih centara kako bi se ljudi otrgli od besmisla. Brine nas gradnja mosta, brine nas gdje ćemo smjestiti ljude, strahujemo od njihovih trauma prilikom preseljenja, a pritom ne znamo ni da li ćemo imati plate” – kaže Zorić.
Poznajući problematiku dnevnog centra “Zajedno” gradska menadžerka kaže da ti problemi neće ostati neriješeni, ali će rješavanje biti problematično zbog otpora javnosti. “Sigurna sam da se više možemo dogovoriti na sastanku. Što se tiče plata, to neće moći kroz grantovska sredstva, ali sigurna sam da možemo postići dogovor” – kaže Savić Banjac.
Igor Uletilović iz Centra za za životnu sredinu kaže da je problematičan budžet za javni prevoz kada je riječ o smanjenju cijene karata, a u cilju smanjenja gužvi. Odgovora na to pitanje, ipak, nije bilo.