Za one koji ne znaju, „Autoprevoz“ je od Jugoslovenske Narodne Željeznice još 1968. godine kupio današnji Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske i 23 duluma zemlje koja su pripadala željezničkoj pruzi, peronima i stanici. Tada je primljeno 27 radnika u stalni radni odnos, a Željeznice su osim dinarske protivrijednosti dobile i 32 stana za tu transakciju. Mnogo kasnije, 2002. godine, „Autoprevoz“ je bio na licitaciji i većinski vlasnici su postali Živko Babić, Sladoje Đurić i Vid Dubočanin.
Kako navodi jedan od suvlasnika, Živko Babić, za naš portal, po dolasku u „Autoprevoz“ zatekli su nimalo zavidno stanje. Radnicima su bile neizmirene 4 plate i dugovalo im se oko 640 000 maraka u dnevnicama. Ali tu nije bio kraj problemima, navodi Babić i dodaje: „Došla je poreska uprava, pročešljala stanje i ustanovila 8 miliona maraka duga na osnovu poreza i doprinosa. Sve sam to naslijedio. Računao sam da će na staroj stanici između Vidovdanske i Tesline ulice, gdje je današnji parking, izgraditi tri objekta, od 32 000 kvadrata. Po tadašnjim cijenama moglo se zaraditi oko 100 miliona KM. To je bio moj povod da kupim „Autoprevoz.“
(foto: Živko Babić)
Međutim, kaže Babić, stvari nisu išle planiranim tokom. On je istakao da su odmah 2003. godine naišli na žestoko protivljenje gradske uprave, koja je tvrdila da to zemljište pripada Gradu.Tada ih je grad tužio, a oni su uzvratili kontratužbom.
Ali, kako to kod nas obično biva, stvari nisu išle posve lako, navodi Babić i dodaje:
„Prvo, sud nikako nije htio da zakaže raspravu. Na početku je došao jedan mladi sudija iz Bihaća, on je zakazao raspravu i odmah je bio smijenjen.“
Tek u posljednje vrijeme sudstvo je, po riječima Babića, radilo svoj posao, što je rezultovalo ovom presudom.
A presuda je donijeta u korist „Autoprevoza“ i „teška“ je nekih 60-ak miliona maraka. Samo od naplate parking mjesta, Grad je u međuvremenu ostvario dobit od nekih 10-12 miliona maraka.
Babić je u razgovoru za BUKU ispričao zanimljivu priču kako u Banjaluci ne postoji niti jedan pisani trag o tome da je „Autoprevoz“ postao vlasnik tog zemljišta 1968. godine. Naime, dokumenta o vlasništvu nije bilo u sudu, nije bilo u gruntovnici, ni u katastru. Potraga se činila bezuspješnom, nastavlja Babić i dodaje kako je nakon dva dana traženja u sarajevskom ŽTP-u pronašao originalni ugovor iz 1968. godine, koji je kopirao i ovjerio kod notara. Prema Babićevoj tvrdnji, svi ostali tragovi o vlasništvu „Autoprevoza“ nad tim zemljištem su nestali.
(foto: Muzej savremene umjetnosti RS)
Pa ipak, većinski vlasnici „Autoprevoza“ spremni su da se nagode sa Gradom. Izašli su sa prijedlogom da „Autoprevoz“ pokloni Muzej savremene umjetnosti RS Gradu, a za ostalo da se nagode. „Autoprevoz“ bi pristao da Grad isplati dug u ratama, da mijenja zemljište za zemljište i slično.
Po drugoj varijanti, navodi Babić, većinski vlasnici su spremni da prodaju svoj udio od 54% vlasništva Gradu. S tim u vezi, već su poslali i pismo namjere Gradonačelniku. Time bi se stavila tačka na Staru stanicu, na Galeriju, Grad bi dobio 72 autobusa, 22 duluma zemlje u Kumsalama, 120 hiljada vrijedan projekat za novu bazu koja treba da se uradi.
Treba napomenuti da je „Autoprevoz“ upravo zbog atraktivnosti lokacije u pregovorima sa stranim ulagačima, ali da su oni spremni, kako navodi Babić, stopirati iste ukoliko se dogovore sa gradom.
Grad ne može trenutno kupiti „Autoprevoz“
Međutim, BUKA je iz saopštenja gradonačelnika Banjaluke, Slobodana Gavranovića, doznala da Grad nije u stanju trenutno izaći u susret „Autoprevozu“:
„Razgovarao sam sa predstavncima Autoprevoza koji su izrazili svoje opredjeljenje da Grad bude taj koji će kupiti ovo preduzeće, ali s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, mi to sada nismo u mogućnosti da učinimo“, navodi Gavranović.
Zanimljivo je da novi Gradonačelnik uopšte ne dovodi u sumnju velike nepravilnosti koje su se desile i koje su išle direktno na štetu Grada i građana, ali jedino u šta se uzda jeste presuda drugostepenog suda.
„U procesu privatizacije jeste napravljen problem sa zemljištem”, navodi Gavranović i dodaje da ne zna na koji način se to desilo.
„Ali posljedica svega toga jeste spor koji se vodi. Ipak, imamo jednu presudu koja nije konačna, a na osnovu nepravosnažne presude ne možemo ni da dogovaramo bilo kakve aranžmane ili da predlažemo neka rješenja. Dok se završi postupak vidjećemo kakav će ishod biti i koji će biti našu dalji koraci”, zaključuje prvi čovjek Grada.
Po riječima Babića, teško je sad procijeniti štetu koja je nastala za „Autoprevoz“:
„Znači, da je dozvoljeno tada 32 000 kvadrata da se gradi, firma bi sigurno imala nekih 100 miliona maraka. A, toliko novci da su uloženi u „Autoprevoz“, pa on bi bio regionalna tur-operaterska sila. Prosto, grad je spriječio razvoj „Autoprevoza“ .
Ova firma, inače, danas zapošljava nekih 260 radnika. Odvojen je „Neobas“, dakle Nova stanica, međunarodni saobraćaj, trgovina i turizam, od „Autoprevoza“ sa gradskim i prigradskim saobraćajem, zato što su, kako kaže Babić, stranci zainteresovani samo za gradsko-prigradski saobraćaj.
„Nadam se da ima dovoljno pameti u novom gradskom rukovodstvu i da će se ono nagoditi sa „Autoprevozom“, zaključuje na kraju jedan od suvlasnika preduzeća Živko Babić.
Kompleks Bardača: Prirodno blago, pretvoreno u polje kukuruza