Govor mržnje i sajber nasilje, postali su sveprisutni u Bosni i Hercegovini, a posljednjih godina su čak i u porastu. Zbog njih smo svjedočili i tragičnim smrtnim ishodima uglavnom mladih ljudi.
Ministarka porodice, omladine i sporta Republike Srpske Sonja Davidović, nakon okruglog stola održanog povodom pokretanja kampanje protiv govora mržnje na internetu pod motom “Budi drugačiji, blokiraj hejt” istakla je da su govor mržnje i sajber nasilje, postali sveprisutni u Bosni i Hercegovini, a posljednjih godina su čak i u porastu.
Zbog njih smo svjedočili i tragičnim smrtnim ishodima uglavnom mladih ljudi.
Kampanja je pokrenuta sa ciljem da ukaže na svu štetnost govora mržnje i posljedice koje on sa sobom nosi na živote onih koji su muu izloženi.
„Imali smo i slučajeve sa fatalnim posljedicama. Riječ je bila uglavnom o mladim ljudima koji su se suočavali prvenstveno sa sajber nasiljem i drugim vrstama javnog pritiska i koji nisu uspjevali na adekvatan način da se nose sa tim što je, nažalost, tragično završilo“, istakla je Davidović čije ministarstvo je i pokrenulo ovu kampanju.
Izdrazila je nadu da će kampanja dati rezultate, ali da se rezultati ne mogu očekivati u kratkom roku jer je riječ o dugotrajnom procesu.
Ombudsman Ljubinko Mitrović je istakao da govora mržnje u našoj zemlji itekako ima, te da se plaši da će ga na ovim prostorima biti još dugo.
„Trebamo raditi sa djecom, trebamo raditi sa medijima, mijenjati naše nastavne planove, raditi što efikasnije, što efektnije i sa vremenom ćemo doći do rješenja“, istakao je Mitrović dodajući da postoji više različitih definicija govora mržnje, ali da se on u životu vodi izrekom- ne čini drugome ono što ne želiš da se čini tebi.
Pozvao je i sve javne ličnosti da osude govor mržnje kada god se on desi.
Kada je riječ o zakonskoj regulativi istakao je da svakako treba dorađivati, ali da se treba paziti da se ne ugrozi sloboda izražavanja.
Elvir Padalović, urednik portala BUKA izjavio je tokom okruglog stola da je ovaj medij prošle godine realizovao veoma uspješnu kampanju protiv govora mržnje “Hejt Sloveni”, koju je u regionu vidjelo preko 10 miliona ljudi.
O temi govora mržnje danas su osim predstavnika institucija govorili i psiholozi, pravnici, influenseri te osobe koje su i same bile žrtve nasilja.
Influenserka Bojana Mutić je kazala da je ova tema za nju lično, kao i za sve ljudi koji se bave nekom vrstom javnog posla, veoma važna, jer su svakodnevno izloženi nasilju i svaki dan žrtve zlostavljanja.
“Ja jedino imam bojazan da će bilo koja kampanja, a učestvovala sam u mnogo njih, doprijeti do velikog broja ljudi koje nazivamo hejterima. Iz razloga što ti ljudi jednostavno ne razumiju da se te poruke odnose na njih, zato što je njihov način izražavanja njima prirodan. Ja vjerujem da su i oni takođe žrtve zlostavljanja, da imaju neki problem i da uopšte nisu svjesni da je njihov način izražavanja sporan, niti će shvatiti da se ova kampanja odnosi na njih. U kontekstu toga ne želim reći da ova kampanja nije dobra. Apsolutno je dobra i treba da postoji, ali ja bih voljela kada bi ovakve kampanje, osim obraćanja zlostavljačima, bile istovremeno fokusirane i na žrtve zlostavljanja. Da se nađu mehanizmi da nam se pruži konkretna podrška, da se nađu načini i organizacije koje će da nam pruže pomoć, da se edukujemo unaprijed, ne samo mi, nego i mladi ljudi. Da se djeca edukuju u školama, ali i odrasli da se upute kako da se postave prema tom problem i kako da ga prevaziđemo, kako da ne poludimo od toga da svako ima pravo da nam napiše šta god želi, kako da se nosimo sa tim uvredama, da nas nauče sistemima komunikacije, da staloženo odogvaramo, i kako da na svakom mogućem nivou prevaziđemo taj problem. Osim toga, ne bi bilo loše kada bi nama bio jasniji pravni put” kazala je Bojana Mutić
Ona je rekla da je bila u situaciji da je policiji prijavljivala ozbiljne prijetnje, gdje je prijećeno njoj i njenoj porodici.
“Na kraju se nije ništa desilo, iako sam angažovala advokata, a obrazloženje je bilo da na prijetnje na društvenim mrežama podliježu Zakonu o javnom redu i miru i da se društvene mreže smatraju javnim mjestom, tako da je to blaža vrsta prekršaja i da je problem što to nije definisano. Moramo da krenemo od početka, da definišemo govor mržnje u zakonu – koje riječi i kako iznesene, gdje je granica i razlika između slobode izražavanja i govora mržnje, jer kao što smo u kampanji izgovarali tekst u videu, sloboda izražavanja nije alibi za govor mržnje, nije alibi za zlostavljanje. To što možete da kažete šta god hoćete ne znači da trebate, da smijete. Kad se to definiše, možemo definisati kakve su kazne za govor mržnje, jer ako imamo situaciju da meni danas neko opsuje, uvrijedi, prijeti nasiljem na društvenoj mreži, ako ta osoba za deset dana dobije kaznu od 500KM za to što je napisala, ta osoba to više neće raditi. Nažalost, ti mehanizmi nisu tako prosti, ljudi bi vrlo lako riješili taj problem. Ali ako ne možemo riješiti njihov poremećaj, možemo da ih kaznimo. Smatram da je kazna dobar način. Da je vezanje pojasa na dobrovoljnoj osnovi, ko bi ga vezao? Ali kad morate da platite kaznu za nevezanje pojasa, vi ga onda vežete. Tako bi i hejteri zavezali jezik ako ih počnemo kažnjavati, ali da bi ih kažnjavali, mora prvo da se definiše šta je govor mržnje, kako će se kazniti i da se ubrza taj pravni put. Da ne traje godinama ta reakcija, nego da se pročuje među ljudima da, ako napišete ružnu riječ, da će vam za sedam dana doći kazna od sto, dvjesto, petsto maraka” istakla je Mutić
Kaže da je, na samom početku, to bilo šokantno, jer bavite se prijatnim i lijepim poslom, dijeliti lijep sadržaj, usrećujete ljude, informišete i edukujete, prosto ne očekujete da zauzvrat dobijete ničim izazvane nenormalne riječi i, u tom momentu, iako znate da te riječi očigledno dolaze od osobe koja ima problem sa mentalnim zdravljem, ne možete da ostanete imuni.
“Ako ustanete ujutru potpuno sretni, samosvjesni, raspoloženi, taman da na bijelom papiru čitate ružne riječi, a ne da vam ih neko upućuje, vi na kraju dana niste dobro. Te stvari neminovno ostavljaju traga. Kako vrijeme prolazi, naravno da oguglamo, očvrsnemo, ali u stvari više nisam sigurna da li sam očvrsnula ili će te stvari kulminirati u jednom momentu. Ne garantujem za sebe. Meni se čini da se nosim bolje s tim, ja sasvim sigurno jesam zrelija osoba koja se bolje nosi sa tom vrstom napada, ali u meni postoji akumuliran stres zbog kojeg nisam sigurna koliku ću moći da se bavim svojim poslom, jer oni ugrožavaju i moj posao. Naravno, to se odražava i na porodicu, na privatni život, jer ja sam nervozna ako neko danas želi da me zakolje deset puta u komentaru. Nije lako” rekla je Mutić
Pjevač i influenser Sergej Pajić je također zaštitno lice kampanje protiv govora mržnje.
Od desete godine je pred kamerama.
“Uvijek me je privlačila popularnost, a veliku ulogu u tome igraju i roditelji koji su mi govorili da imaju i dobre i loše strane javnog života, tako da sam bio pripremljen na sve hejt komentare. Ja sam ih ignorisao, brisao, do prije godinu dana, kada je to prešlo i u fizički kontakt, gdje su me ti isti hejteri gađali kamenjem. Kad je snijeg, stave kamenje u grudvu pa me gađaju, prosipaju vodu po meni u tržnim centrima… Mislim da je ova kampanja u pravi trenutak pokrenuta, jer društvene mreže su sve uticajnije kod mlađih uzrasta. Imam mlađu sestru koja je počela da koristi telefon sa četiri godine” rekao je Pajić.