Prema
podacima Agencije za statistiku, svaka peta osoba u našoj zemlji živi ispod
linije siromaštva. Broj korisnika u javnim kuhinjama iz godine u godinu sve je
veći. Istovremeno, BiH je jedina zemlja u okruženju gdje se nije intervenisalo
na rastuće cijene goriva. Istovremeno, jedina smo zemlja u svijetu gdje je PDV
isti za hljeb i jahtu.
U moru
apsurda stiglo nam je još jedno povećanje cijena nafte.
Nakon što je
u junu došlo do skoka vrijednosti barela sirove nafte na svjetskim berzama, u
BiH uslijedio je novi rast cijena goriva.
Očekuju li nas poskupljenja osnovnih životnih namirnica?
Novi rast
cijene goriva ponovo je pokrenuo stara pitanja- slijedi li nam i poskupljenje
osnovnih životnih namirnica?
Sve apelacije
za uvođenje mjera kojima bi se amortizovali skokovi cijena nafte na berzama,
nadležnima su poslužili samo za obećanja u izbornoj kampanji tokom 2022.
godine. I to ,ispostavilo se, prazna! Priča o ukidanju akciza na gorivo ostala
je “mrtvo slovo na papiru” , a građani prepušteni sami sebi.
“Nigdje
nije zabilježeno da se vlast ovako maćehinski odnosi prema svojim građanima.
Vladi je korisna inflacija, jer rast cijena donosi veći PDV ,koji se sliva u
budžet a ta inflacija ustvari pljačka ovaj narod”, rekao je za Buku prof.
dr Aleksa Milojević, ekonomski analitičar .
Kriza, po
mnogo čemu istorijska. Za samo godinu dana bilježi se inflacija više od 17%.
Vlasti u BiH nerijetko su se tako znale pohvaliti istorijskim ubiranjem poreza.
Istovremeno, uprkos postojanju mehanizama poput ograničavanja marži ili
oporezivanja ekstra profita, kako bi se zaštitili potrošači – nije se koristio
gotovo nijedan
PDV isti za hljeb i jahtu
Cijene hrane
krajem protekle godine dostigle su maksimum. Poskupljenja, bila ona opravdana
ili korištenje aktuelne situacije kao izgovor za podizanje cijena, dovela su do
toga da su za većinu građana osnovne životne namirnice postale luksuz.
Potrošačka korpa u BiH premašila je iznos od 3.000 KM.
“BiH
jedina je balkanska zemlja gdje je PDV isti za hljeb i jahtu ili skupocjeni
mercedes, to je apsurdno. Cijene hrane su veće nego životni standard većine
građana. I sami možete vidjeti da su liste korisnika narodne kuhinje sve duže i
duže. Mi se možemo spasiti jedino time što ćemo koristiti domaće resurse, ono
što imamo, da bar to ne uvozimo. Nažalost, kod nas je i to obrnuto. Uvozimo
sve, pa i ono što možemo sami proizvesti”, rekao je za Buku Jovan Vasilić,
predsjednik Udruženja potrošača “zvono” iz Bijeljine.
Prvi na udaru poskupljenja obično su pekarski proizvodi. Na području najveće bh. žitnice gdje ovih dana padaju poslednji otkosi “zlatnog zrna”, čija je cijena -prema navodima proizvođača- mizerna i neisplativa, za sada ne prijeti novo povećanje hljeba, kažu za Buku u Udruženju poekara regije Bijeljina.
“Povećanje
cijene energenata svakako diktira i cijenu pekarskih proizvoda. Mi se zaista
trudimo da ove skokove amortizujemo, koliko možemo. Ono što je sigurno, zbog
svih ovih nameta i poskupljenja, sasvim sigurno je da neće doći do pada cijene
pekarskih proizvoda, a nadamo se u skorije vriijeme neće biti ni povećanja
cijene. Za sada imamo dovoljne zalihe brašna te će cijene, za sada, ostati
iste. Šta će dalje biti, to niko od nas u ovom trenutku ne može znati. Mi
nemamo robne rezerve sa kojima bi se moglo intervenisati i stabilizovati cijena
pšenice na tržištu. Pored toga, znamo da domaća pšenica učestvuje nekih 30-35 %
u prehrambenoj industriji a ostatak uvozimo iz Srbije i Mađarske, a toj uvoznoj
pšenici cijenu diktira berza i mi na to ne možemo uticati”, kaže za Buku
Radenko Pelemiš predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.
Po podacima Eurostata BiH je zajedno sa Albanijom, nasiromašnija država u
Evropi
Cijena
hljeba odavno je premašila 2.00 KM. Vekne koje se tokom dana ne uspiju prodati,
već sutra prodaju se po trostruko nižoj
cijeni i postaju “zalogaj spasa” za većinu građana. Prizori pred
pekarama gdje se u redovima čeka za “hljeb od juče” današnja je
,poražavajuća slika našeg društva.
“Mi
nemamo nikakve mogućnosti da zaustavimo inflaciju, jer nemamo svoju proizvodnju
i ovo što imamo uništavamo. Takođe, nemamo ni robne rezerve kojima bi
intervenisali na tržištu u slučaju da naglo poraste inflacija”, kaže za
Buku prof. dr Aleksa Milojević ekonomski analitičar.
Potrošačka korpa, postala kesa
Gužve su
postale rijetkost na tržnicama širom BiH. Građani koje tamo zatičemo , žale se
na cijene sezonskog povrća i voća.
73-godišnju
Slavica Stanojević penzionerku iz Bijeljine zatekli smo na gradskoj tržnici.
Morala je, kaže, da bira namirnice po prioritetu.
“
Cijene su strašno visoke, posebno za nas penzionere. Ima dana kada moram da
biram da li kupiti hranu ili lijekove. Sa penzijom koju imam, dok platim račune
i kupim lijekove ne ostane mi mnogo izbora kako da preživim mjesec. Nerijetko
sam zaspala gladna”, priča nam Slavica.
Ofelija
Trifković već dugo godina radi kao trgovkinja na bijeljinskoj Zelenoj pijaci.
Situacija je, kaže, iz godien u godinu lošija.
“Ljudi
više ne kupuju na kilograme, nego na grame ili na “komad”. Dođu i
kupe samo onoliko koliko im je potrebno za današnji ručak. Cijene sezonskog
povrća i voća su odavno poskupile a sve je ovo uglavnom uvozno, rijetko šta je
domaće. Pri tom, ponuda je bogata, ali je kvalitet loš. kaže za Buku Olivija
Trifković.
Moguća nestašica?
Pored
stalnih poskupljenja građani strahuju i od nestašice mlijeka i mesa. Farmeri
upozoravaju na tešku situaciju
“Sve je
teže proizvesti,kada rasprodam ovo što imam ,ne vjerujem da ću zanoviti broj
grla na farmama. Hrane nemamo dovoljno,ove godine suša je uništila kukuruz,a cijena
stočne hrane na tržištu je preskupa”,kaže Mile Marinković, farmer iz
Semberije.
Tržište
nestabilno, kažu mesoprerađivaći. U jednom momentu dođe do tržišnih viškova,a već
u sledećem do nestašice robe na tržištu.
“Hrana
je skupa, cijene eskaliraju.Nelojalna je konkurencija, naši proizvođači ne mogu
da budu konkurentni cijeni uvoznog mesa.Hrana za stoku je skupa i to je sve što
na tržištu diktira i uslove proizvodnje i cijene otkupa.Uglavnom, vlada jedno
nestabilno stanje, nema kontinuiteta ni u proizvodnji ni u cijeni”,kaže
Milenko Zupur vlasnik mesne industrije “Globus” iz Bijeljine
Analitičari: Predstoji nam vrijeme duboke krize
Rast cijena
hrane obrnuto je proporcionalan rastu mjesečnih prihoda, upozoraju
analitičari.
“Inflacija
se smiruje robom. A mi roba nemamo. Niti imamo svojih proizvoda, niti robnih
rezervi. Naša inflacija je uvozna i već je kliznula na sve strane. Ovaj narod
je siromašan a nema nikakvu zaštitu države a vlasti u BiH, kako pozicija tako i
opozicija, svakodnevno nam “mažu oči” da je sve ovo privremeno”,
kaže za Buku prof dr Aleksa Milojević