Foto: BUKA
Prijedlogom izmjene dijela regulacionog plana dijela centralnog područja grada Banjaluke dolazi do povećanja gabarita u izgradnji pomoćnog objekta Hrama Hrista Stasitelja, odnosno parohijskog doma koji bi se nalazio do Banskog dvora. Samim položajem zaklanjao bi i Banski dvor, ali i zgradu opštine. Studenti AGGF-a su u video instalaciji prikazali koji su gabariti tog objekta.
Arhitekte koji su bili na javnoj prezentaciji Nacrta Regulacionog plana centralnog područja Banjaluke usprotivili su se izgradnji parohijskog objekta kod Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci koji je već bio predviđen prošlim regulacionim planom, mada u manjim gabaritima. Sad se tu, pored većeg, nalaze još dva manja objekta koji arhitekte nazivaju kisocima za koje se, u ovom trenutku, ne zna za šta bi trebalo da služe.
Arhitektica Snežana Mrđa rekla je da će ona i njene kolega pisati nadležnim u crkvi kako bi zatražili da se odustane od izgradnje Parohijskog doma tik uz Kulturni centar Banski dvor koji bi ga vizuelno zaklonio i narušio izgled centralnog gradskog trga.
“Onaj prijedlog za trg je arhitektonski kriminal. Vladika Jefrem umjesto trga vidi seosko dvorište. Trg nije crkveno dvorište! Ja jesam pravoslavka, ali ne dozvoljavam ovakvo ponašanje." Ona ističe da u urbanizmu ništa nije privatno vlasništvo i da se zbog toga ne bi trebalo govoriti da je trg ispred Hrama u vlasništvu crkve, odnosno ukoliko je riječ o prostoru koji je tretiran da bude u funkciji javnog korištenja. Nas ne zanima čije je to vlasništvo, od 1930. godine kada je ovaj prostor osmišljen on je od tada javni. Potpuno je irelevantna informacija da li je riječ o vlasništvu crkve”, rekla je Mrđa.
Ona je istakla da je crkva u ranijem Regulacionom planu dobila objekat za paljenje svijeća i taj objekat je katastrofalan.
Arhitekte su istakli da su upozoravali nadležne u crkvi i na taj objekat u kojem se pale svijeće koji se nalazi u dvorištu hrama, a koji je naknadno izgrađen i da je on kao takav vizuelno narušio koncepciju dvorišta oko Hrama.
Aleksandar Lilić, arhitekta iz Banjaluke, rekao je da je i prilikom izrade plana izgradnje objekta gdje se pale svijeće imao žestoku raspravu sa vladikom Jafremom, jer je pokušao da zaštiti prostor oko Hrama od kamenih kioska i kamenih poslovnih objekata.
„Iz crkve su tada rekli da je u tradiciji našeg naroda da se pale svijeće. Međutim, u tradiciji naših naroda paljenje svijeća je duhovni čin koji u sjećanje treba da prizove one koji su preminuli. Taj čin se bukvalno može obavljati na kamenu, na otvorenom, na bilo kojem mjestu. U tu svrhu objekat apsolutno nije bio potreban. Da ne pričam o katastrofi da se planira još jedan objekat sa većim gabaritima. Ja riječi nemam“, rekao je Lilić i dodao da u urbanističkim formulacijama zemlja koja je crkvena, a nalazi se u centru grada kao takva ne postoji. „Formulacija da je riječ o vlasništvu crkve apsolutno je neprihvatljiva”, istakao je Lilić.
Malina Čoro sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta kaže da bi objekti oko Hrama Hrista Spasitelja narušili izgled grada.
“Govorimo o jezgru grada koje svi volimo. Malo se pravoslavnih crkava može pohvaliti ovakvim prostorom i objektima koje je okružuju. Dva objekta, koji izgledaju kao kiosci, i koji bi trebalo da je okružuju su smiješni. Ne znamo kako će ta dva mala objekta sutra izgledati. Područje oko Hrama, između ova dva značajna objekta kao što su Banski dvor i Gradska uprava moramo sačuvati”, istakla je Čoro.
Vuk Višekruna, šef Odjeljenja za prostorno planiranje Gradske uprave rekao je da je prostornim Regulacionim planom u dvorištu Hrama planiran objekat, manjih gabarita horizontalno, a većih vertikalnih i to su neka stečena prava.
„Mi smo sa Crkvom pregovarali, tražila se nova lokacija. Nije to tek tako tu nacrtano. Ali, sada nije moguće samo izbrisati taj parohijski dom“, rekao je Višekruna, a arhitekte su jednoglasno rekli da je to moguće, jer kao što je Skupština donijela taj Regulacioni plan iz 2018. isto ga Skupština može poništiti.
Višekruna je rekao da je Crkva jedna od strana koja imaju neki interes, ali arhitekte su složne da se Trg ne smije tretirati kao vlasništvo crkve.
„Hiljadu puta sam vladici Jefremu rekla da se ne mogu seoski modeli primjenjivati u centru grada. Što se ne ugledaju na Grčku, na Moskvu, na Beograd. Taj parohijski objekat je čist kriminal i pravi primjer kiča. Imaćete situaciju kao kod Gradskog mosta gdje ste na mjestu spomenika i na zelenoj površini stavili crkvu. Gledajte šta smo sad dobili na tom mjestu. Crkvu, neku drvenu baraku, parking, onu gromadu koja se gradi, ne znam koliko je visoka sa parkiranim audijem ispred“, istakla je Snežana Mrđa.
Dodaje da je ovo gola sila i da to nije hrišćanski.
Arhitekte su istakli da Crkvu treba tretirati kao svakog drugog pojedinca i građanina ovog grada.
„I u doba Bana Milosavljevića postojala je Srpska pravoslavna crkva samo vladika nije bio glavni arhitekta“, poručeno je sa javne prezentacije.
