Foto: BUKA
Prijedlogom
izmjene dijela regulacionog plana dijela centralnog područja grada Banjaluke dolazi
do povećanja gabarita u izgradnji pomoćnog objekta Hrama Hrista Stasitelja,
odnosno parohijskog doma koji bi se nalazio do Banskog dvora. Samim položajem
zaklanjao bi i Banski dvor, ali i zgradu opštine. Studenti AGGF-a su u video
instalaciji prikazali koji su gabariti tog objekta.
Arhitekte koji
su bili na javnoj prezentaciji Nacrta Regulacionog plana centralnog područja
Banjaluke usprotivili su se izgradnji parohijskog objekta kod Hrama Hrista
Spasitelja u Banjaluci koji je već bio predviđen prošlim regulacionim planom,
mada u manjim gabaritima. Sad se tu, pored većeg, nalaze još dva manja objekta
koji arhitekte nazivaju kisocima za koje se, u ovom trenutku, ne zna za šta
bi trebalo da služe.
Arhitektica Snežana Mrđa rekla je da će ona i njene kolega pisati nadležnim u crkvi kako bi
zatražili da se odustane od izgradnje Parohijskog doma tik uz Kulturni centar
Banski dvor koji bi ga vizuelno zaklonio i narušio izgled centralnog gradskog
trga.
“Onaj
prijedlog za trg je arhitektonski kriminal. Vladika Jefrem umjesto trga vidi
seosko dvorište. Trg nije crkveno dvorište! Ja jesam pravoslavka, ali ne
dozvoljavam ovakvo ponašanje.” Ona ističe da u urbanizmu ništa nije privatno vlasništvo
i da se zbog toga ne bi trebalo govoriti da je trg ispred Hrama u vlasništvu crkve,
odnosno ukoliko je riječ o prostoru koji je tretiran da bude u funkciji javnog
korištenja. Nas ne zanima čije je to vlasništvo, od 1930. godine kada je ovaj
prostor osmišljen on je od tada javni. Potpuno je irelevantna informacija da li
je riječ o vlasništvu crkve”, rekla je Mrđa.
Ona je
istakla da je crkva u ranijem Regulacionom planu dobila objekat za paljenje
svijeća i taj objekat je katastrofalan.
Arhitekte su istakli
da su upozoravali nadležne u crkvi i na taj objekat u kojem se pale svijeće
koji se nalazi u dvorištu hrama, a koji je naknadno izgrađen i da je on kao takav
vizuelno narušio koncepciju dvorišta oko Hrama.
Aleksandar Lilić, arhitekta iz Banjaluke, rekao je da je i prilikom izrade plana izgradnje objekta gdje se pale
svijeće imao žestoku raspravu sa vladikom Jafremom, jer je pokušao da zaštiti
prostor oko Hrama od kamenih kioska i kamenih poslovnih objekata.
„Iz crkve su
tada rekli da je u tradiciji našeg naroda da se pale svijeće. Međutim, u
tradiciji naših naroda paljenje svijeća je duhovni čin koji u sjećanje treba da
prizove one koji su preminuli. Taj čin se bukvalno može obavljati na kamenu, na
otvorenom, na bilo kojem mjestu. U tu svrhu objekat apsolutno nije bio
potreban. Da ne pričam o katastrofi da se planira još jedan objekat sa većim
gabaritima. Ja riječi nemam“, rekao je Lilić i dodao da u urbanističkim
formulacijama zemlja koja je crkvena, a nalazi se u centru grada kao takva ne
postoji. „Formulacija da je riječ o vlasništvu crkve apsolutno je
neprihvatljiva”, istakao je Lilić.
Malina Čoro sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog
fakulteta kaže da bi objekti oko Hrama Hrista Spasitelja
narušili izgled grada.
“Govorimo o
jezgru grada koje svi volimo. Malo se pravoslavnih crkava može pohvaliti
ovakvim prostorom i objektima koje je okružuju. Dva objekta, koji izgledaju kao
kiosci, i koji bi trebalo da je okružuju su smiješni. Ne znamo kako će ta dva mala
objekta sutra izgledati. Područje oko
Hrama, između ova dva značajna objekta kao što su Banski dvor i Gradska uprava
moramo sačuvati”, istakla je Čoro.
Vuk Višekruna, šef Odjeljenja za prostorno planiranje
Gradske uprave rekao je da je prostornim
Regulacionim planom u dvorištu Hrama planiran objekat, manjih gabarita
horizontalno, a većih vertikalnih i to su neka stečena prava.
„Mi smo sa
Crkvom pregovarali, tražila se nova lokacija. Nije to tek tako tu nacrtano.
Ali, sada nije moguće samo izbrisati taj parohijski dom“, rekao je
Višekruna, a arhitekte su jednoglasno rekli da je to moguće, jer kao što je
Skupština donijela taj Regulacioni plan iz 2018. isto ga Skupština može
poništiti.
Višekruna je
rekao da je Crkva jedna od strana koja imaju neki interes, ali arhitekte su
složne da se Trg ne smije tretirati kao vlasništvo crkve.
„Hiljadu puta
sam vladici Jefremu rekla da se ne mogu seoski modeli primjenjivati u centru
grada. Što se ne ugledaju na Grčku, na Moskvu, na Beograd. Taj parohijski
objekat je čist kriminal i pravi primjer kiča. Imaćete situaciju kao kod
Gradskog mosta gdje ste na mjestu spomenika i na zelenoj površini stavili
crkvu. Gledajte šta smo sad dobili na tom mjestu. Crkvu, neku drvenu baraku,
parking, onu gromadu koja se gradi, ne znam koliko je visoka sa parkiranim audijem
ispred“, istakla je Snežana Mrđa.
Dodaje da je
ovo gola sila i da to nije hrišćanski.
Arhitekte su
istakli da Crkvu treba tretirati kao svakog drugog pojedinca i građanina ovog
grada.
„I u doba
Bana Milosavljevića postojala je Srpska pravoslavna crkva samo vladika nije bio
glavni arhitekta“, poručeno je sa javne prezentacije.