Politički analitičar Vlastimir Mijović za Deutsche Welle kaže da je 2009. godinu u BiH obilježilo pet značajnih događaja: novembarski referat visokog predstavnika Valentina Inzka Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), butmirski proces, početak suđenja Radovanu Karadžiću, odluka Evropske unije (EU) da BiH ne ukine vizni režim i uspjeh bh. nogometne reprezentacije.
„Podnoseći u novembru referat UN-u, visoki predstavnik Valentin Inzko je rekao da ključnu kočnicu u suštinskoj reintegraciji BiH i euroatlantskim integracijama predstavlja politika koju vodi Republika Srpska (RS), tj. politika izolacionizma i secesionizma koja se u državnim organima provodi preko famoznog instituta ‘entitetsko glasanje’, jer je faktički svedeno na etničko glasanje. Inzko je rekao da entitetsko glasanje daje priliku politici Milorada Dodika da sprječava bilo kakve procese koji BiH vode u Evropu“, kaže Mijović.
Butmirski proces – razočarenje godine
Građani BiH će 2009. godinu pamtiti i po jalovom butmirskom procesu, čiji je paket ustavnih rješenja više zavadio ovdašnje lidere, nego što je približio njihove političke stavove. Nakon posjete američkog potpredsjednika Josepha Bidena Sarajevu, očekivao se aktivniji angažman Sjedinjenih država u rješenju bh. političke krize, ali je vođstvo u butmirskom procesu preuzeo švedski diplomat Carl Bildt.
Vlastimir Mijović tvrdi da je butmirski proces razočarenje godine. „U oktobru, kada je sve to počinjalo i kada su u Sarajevo došli Carl Bildt iz Brisela i James Steinberg iz Washingtona, ljudi su pomislili da će se zaista dogoditi nešto veliko. Ništa se veliko nije dogodilo i evo vidimo da je proces u fazi odumiranja. Taj proces postaje kontrapropaganda onoga što je međunarodna zajednica mislila da će se pretvoriti u jedan dobar potez, dobar proces za BiH“, ističe Mijović.
Karadžićevo opstruiranje haaškog suda
Jedan od najznačajnijih događaja u 2009. je početak suđenja Radovanu Karadžiću. Proces protiv bivšeg lidera bosanskih Srba u Haškom sudu počeo je gotovo 14 godina nakon podizanja optužnice. Tužiteljstvo ga tereti za najteže zločine počinjene u periodu od Drugog svjetskog rata. „Odlučan u namjeri da opstruira suđenje, Karadžić je odbio da se pojavi u sudnici na početku procesa“, kaže novinarka BH radija 1 Mirela Huković-Hodžić koja je u Haagu pratila početak ovog suđenja.
„O važnosti jednog od najznačajnijih suđenja u praksi Haškog tribunala govori i činjenica da su prvi put od njegovog postanka žrtve i njihovi predstavnici masovno prisustvovali početku jednog suđenja. Nisu krili ogorčenje nakon što se optuženi nije pojavio u sudnici. Pripisali su to Karadžićevom kukavičluku i ocijenili sramnim. Odlukom da i bez optuženog počne suđenje, Sudsko vijeće je pokazalo da neće tolerirati njegovo opstruktivno ponašanje. Iz uvodne riječi se dalo naslutiti da je sve što je Tužiteljstvo radilo proteklih godina na svim suđenjima, bilo priprema za suđenje Karadžiću“, kaže Mirela Huković-Hodžić.
Vize za sve u BiH ili samo za muslimane?
S BH pasošem se još uvijek ne može bez vize putovati u EUKrajem 2009. Evropska komisija je Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji ukinula vizne režime čime je, prema mišljenju mnogih u BiH, zaokružen proces izolacije bosanskih muslimana, jer Srbi i Hrvati iz BiH mogu bez viza putovati sa pasošima susjednih država. Predsjedavajući državnog Predsjedništva Željko Komšić javno je kazao da „neki iz Evrope ne vole pojedine narode u BiH jer ih doživljavaju kao prijetnju“, što je potkrijepio primjerom švicarskog referenduma. Politički analitičar Vlastimir Mijović, koji svoje komentare i analize iznosi i na web stranici mijovic.com, smatra da je odluka Evropske komisije veliki poraz za BiH.
„To što BiH nije dobila bezvizni režim možda i nije toliko važno, međutim kad to uporedimo sa zemljama u okruženju i shvatimo da je BiH jedina od bivših jugoslovenskih republika ostala bez bezviznog režima, onda to uvećava značaj tog čina. To je veliki poraz BiH, gubljenje koraka ne samo prema Evropi, nego i gubljenje koraka u razvoju u odnosu na ostale zemlje sa kojima je do nedavno dijelila zajedničku sudbinu“, upozorava Mijović.
Suprotno vjerovanju nekih ovdašnjih političara, globalna finansijska kriza zahvatila je i BiH. Krizu su uglavnom osjetili građani ove zemlje koji izdržavaju više od 160 ministara i preko 650 poslanika/delegata koliko ih trenutno ima na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima vlasti. „Smanjeni priliv kapitala i povećanje kamatnih stopa prouzrokovalo je pad investicija, što je dovelo do opće nelikvidnosti“, kaže u komentaru za Deutsche Welle ekonomski analitičar Eldar Dizdarević.
Nogomet jedina svijetla tačka
„Na žalost, kriza u BiH, koja sada već nema nikakve veze sa globalnom finansijskom krizom, neće splasnuti ni u 2010. godini, a ekonomisti očekuju da će do određenog poboljšanja doći tek 2011. godine. Dakle, 2009. godina je bila obilježena povećanjem kamatnih stopa, nedostatkom svježeg kapitala u bankarskom sektoru, a krahom tržišta kapitala u BiH obje su berze veoma loše poslovale“, kaže Dizdarević.
Da u BiH u 2009. godini ipak nije sve bilo tako loše, potvrdili su nogometni reprezentativci ove zemlje, vođeni selektorom Miroslavom Ćirom Blaževićem. Prvi put u historiji, nogometna reprezentacija BiH plasirala se u baraž za Svjetsko nogometno prvenstvo. Prateći sjajne nastupe najboljeg bh. tima, građani ove zemlje su, barem na trenutke, mogli zaboraviti sumornu političku i ekonomsku zbilju.
Tekst preuzet sa www.dw-world.de