Uoči sastanka ministara vanjskih poslova članica NATO saveza generalni sekretar Saveza Jens Stoltenberg obratio se javnosti.
Na press konferenciji govorio je o temama sastanka koje se najviše tiču pitanja bezbjednosti s fokusom na rat u Ukrajini te obnovljeni sukob na Bliskom istoku. Stoltenberg je pozdravio
sporazum između Hamasa i Izraela koji je doveo do oslobađanja talaca, te dostavu dodatne humanitarne pomoći.
“Pozivam na produženje prekida vatre. To bi omogućilo neophodno olakšanje stanovništvu Gaze i oslobađanje više talaca. Patnja koju smo videli naglašava potrebu za trajnim političkim rješenjem. Saveznici NATO-a prisutni su u širem regionu Bliskog istoka, uključujući našu misiju izgradnje kapaciteta u Iraku. Vidjeli smo napade dronova i raketa na američke položaje u Siriji i Iraku, kao i napade na komercijalne brodove. Ovo povećava rizik od eskalacije. Iran mora obuzdati svoje saveznike“, rekao je Stoltenberg.
Ministri će sutra razgovarati o destabilizirajućim akcijama Rusije u Ukrajini i šire.
“Rusija je vratila rat u Evropu i pokušava destabilizovati naše demokratije putem sajber-napada, dezinformacija, ucene energijom i čak migracija. U posljednjim nedeljama, Moskva je olakšavala dolazak migranata na granicu Finske i Rusije, uzrokujući zatvaranje graničnih prelaza. Upotreba migracija kao sredstva pritiska na susjeda i saveznika NATO-a. NATO stoji u solidarnosti sa saveznicom Finskom. Pozdravljam to što Frontex pomaže jačanju granica Finske“, dodao je generalni sekretar NATO-a.
Na ministarskom sastanku, saveznici će takođe razmatrati izazove koje, kako navode, Kina predstavlja za njihovu bezbjednost. Stoltenberg je pozdravio nedavne razgovore sa Kinom dodavši da je dijalog važan.
„Kina nije neprijatelj, ali akcije Pekinga podrivaju našu bezbjednost i moramo zajedno raditi na odgovoru“, dodao je.
Ministri vanjskih poslova razgovaraće i o situaciji na Zapadnom Balkanu.
„Vidjeli smo ozbiljno nasilje na sjeveru Kosova, razornu i separatističku retoriku u Bosni i Hercegovini, te maligne pokušaje unošenja nesuglasica, uključujući i ruski uticaj. Sa visokim predstavnikom EU razgovaraćemo o načinima unaprijeđenja stabilnosti u regionu. NATO je već poslao 1.000 dodatnih vojnika na Kosovo i razmatramo trajno povećanje našeg mirovnog kontingenta. Beograd i Priština moraju ponovo započeti dijalog pod okriljem EU. Stabilnost zavisi od svih strana koje biraju dijalog i diplomatiju nad sukobom i haosom.“
Saveznici se slažu da će Ukrajina postati članica NATO-a
Ministar vanjskih poslova Ukrajine, Dmytro Kuleba, u srijedu će se pridružiti na prvom sastanku NATO-Ukrajina na nivou ministara vanjskih poslova.
„Ukrajina je povratila 50% teritorije koju je Rusija zauzela. Opstala je kao suverena, nezavisna nacija. To je velika pobjeda za Ukrajinu. Istovremeno, Rusija je politički, ekonomski i vojno oslabljena. Ukrajina se i dalje hrabro bori, a mi ih i dalje podržavamo. Ovog mjeseca su Njemačka i Holandija obećale 10 milijardi evra za Ukrajinu. Rumunija je otvorila centar za obuku F-16 za ukrajinske pilote. Saveznici, uključujući SAD i Finsku, šalju više protivvazdušne odbrane i municije za zaštitu ukrajinskih gradova od ruskih napada. I 20 saveznika sada čini koaliciju protivvazdušne odbrane za Ukrajinu. Saveznici se slažu da će Ukrajina postati članica NATO-a“, poručio je Stoltenberg.
Tema ministarskog sastanka biće i članstvo Švedske u NATO-u što je tema u fokusu nakon ruske invazije.
„Ulazak Švedske u NATO učiniće NATO jačim, a nas sigurnijim. Zato pozdravljam što je turski parlament započeo proces ratifikacije. Računam na Tursku i Mađarsku da završe svoje ratifikacije što je brže moguće. Došlo je vrijeme“, poručio je generalni sekretar NATO saveza.