Na službenoj stranici Vijeća ministara stoji da je danas dio
predloženog dnevnog reda – Nacrt zakona o sudu Bosne i Hercegovine.
Sadržaj zakona još uvijek je tajan, a predstavnici državne koalicije tihi,
odbijajući odgovarati na pitanja novinara.
Jedini koji glasno iznose svoje stavove su političari iz
Republike Srpske, s porukama da zakon nije usklađen i kao takav je
neprihvatljiv.
Samim tim najavljuju obaranje, a Trojka šuti.
Ono što se za sada zna jeste da novi tekst zakona potvrđuje
naziv – Zakon o Sudu, naglašavajući tako jedinstvo, a znamo i da je najveća
kočnica sjedište Apelacionog odjeljenja- Trojka insistira na Istočnom Sarajevu,
političari iz RS na Banjaluci.
Potvrdio je to i juče zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Staša Košarac navodeći naveo da radna grupa za pravosuđe još nije usaglasila tekst
zakona o sudu BiH te da bi bilo bilo pretenciozno da se neka neusaglašena
verzija nađe na dnevnom redu današnje sjednice Savjeta ministara. Takođe je naveo
da RS ima pravo da odredi gdje će biti sjedište Apelacionog
odjeljenja Suda BiH, jer nam je to pripalo ranijim dogovorom: ” Preduslov
za nezavisnost i profesionalan rad Apelacionog odjeljenja je da njegovo
sjedište bude što dalje od Sarajeva i uticaja stranaca. Dakle, u Republici
Srpskoj, koja je rekla da će to biti Banjaluka. Jedino mjesto za usvajanje ovog
zakona je PS BiH. Kada su u pitanju nadležnosti, Apelaciono odjeljenje će se
baviti isključivo propisima koje usvoji PS BiH”.
S druge strane Albin Muslić, SDP-ov zastupnik u
Parlamentarnoj skupštini BiH je izjavio sljedeće: “Mi smo kao Trojka
jasno definirali svoj stav, a to je da nikakvo umanjenje nadležnosti
apelacionog odjeljenja u budućem zakonu nije prihvatljivo, kao i da sjedište
treba biti u RS, s prijedlogom da to bude Istočno Sarajevo. Postojeće zakonsko
rješenje za nas je minimum ispod kojeg ne možemo ići jer bilo koje zakonsko
rješenje koje bi narušilo postojeći sistem nadležnosti za nas je
neprihvatljivo”.
Pored budućeg sjedništa Apelacionog odjeljenja najveća tačka
razdora među koalicionim partnerima na nivou Bosne i Hercegovine kada je riječ
o Zakonu o Sudu BiH leži upravo u pitanju koje zakone će Sud BiH primjenjivati.
Iz Federacije BiH inzistiraju na proširenju nadležnosti Suda BiH, dok Republika
Srpska to odbija. Kao primjer, trenutno se pred državnim sudom suđenje vodi predsjedniku RS.
Podsjetimo, prvi nacrt ovog zakona, koji je bio predmet
razgovora prošle godine, predviđao je da Sud BiH može suditi po krivičnim
zakonima entiteta kada nastupi šteta većih razmjera za državu BiH.
Trenutni Zakon o Sudu BiH navodi da je Sud BiH nadležan za
krivična djela utvrđena zakonima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko
distrikta BiH, kada ta krivična djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni
integritet, političku nezavisnost, državnu bezbjednost i međunarodni
subjektivitet Bosne i Hercegovine, kao i za krivična djela koja mogu imati ozbiljne
posljedice na privredu BiH ili izazvati druge štetne posljedice za BiH izvan
teritorije datog entiteta ili Brčko distrikta.
U prethodnim godinama, upravo ove nadležnosti su bile
predmet sporenja, a Republika Srpska trenutno insistira na tome da Sud BiH može
suditi samo po Krivičnom zakonu BiH.