Bosna i Hercegovina na putu ka Evropskoj uniji, zajednici čije članice uživaju mnoge benefite, mora ostvariti niz reformi. Kako bi započela pregovarački proces za pristupanje, od BiH se očekuje i ispunjenje 14 prioriteta Evropske komisije. Jedan od uslova jeste da BiH obezbijedi stabilno finansiranje javnih servisa, što je dugogodišnji problem.
Sadašnji sistem naplate rtv takse je loš, a još je gori način raspodjele. Iako sistem javnih servisa nikada nije zaživio, prema Zakonu o JRTV sistemu, entitetski servisi (RTRS i RTVFBiH) prikupljaju novac od građana, a 50% od tih sredstava prosljeđuju javnom servisu BiH – BHRT-u. No, u praksi entitetski servisi to ne čine. Tačnije, RTRS ne uplaćuje na račun BHRT-a prikupljeni novac, dok RTVFBiH izmiruje ove obaveze, ali prema navodima BHRT-a, iz federalnog javnog emitera ne isplaćuju im novac za pružene usluge, niti prihode od marketinga.
“Već dugi niz godina, BHRT ne raspolaže ukupnim pripadajućim iznosom sredstava prikupljenih od RTV takse, tačnije, BHRT raspolaže samo sa 50% sredstava koja se prikupe na teritoriji FBiH, dok se sredstva prikupljena na teritoriji RS-a u potpunosti zadržavaju u RTRS-u, tako da je BHRT-u uskraćeno 50 % sredstava takse koja je prikupljena na teritoriji RS-a, a ista zakonski pripadaju BHRT-u. Nepotpuna implementacija Zakona o JRTV sistemu i nepoštivanje člana 23 istog Zakona za posljedicu ima da se poslovanje BHRT-a konstantno odvija u uslovima otežane likvidnosti i ugrožene finansijske stabilnosti”, kažu za BUKU iz Službe za odnose s javnošću BHRT-a.
Član 23. Zakona o Javnom radio-televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine propisuje da BHRT-u pripada 50% neto prihoda od marketinškog oglašavanja i 50% od ukupnog iznosa RTV takse naplaćene na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Zajednički pravni subjekt unutar tri javna servisa nikada nije uspostavljen, ali bi načini funkcionisanja trebalo da ostanu isti.
„Međutim, u stvarnosti je potpuno drugačije. BHRT raspolaže samo sa 50 % prihoda RTV takse prikupljene na teritoriji FBiH, dok se sredstva marketinga od početka primjene zakona ni ne raspoređuju u skladu sa Zakonom definisanim omjerom, nego svaki servis raspolaže sredstvima koja je sam prikupio, tako da i po osnovu marketinga BHRT dobija znatno manje sredstava nego bi to bilo da se Zakon u potpunosti primjenjuje”, dodaju iz BHRT-a.
Situacija iz prakse svjedoči da kao i u većini drugih oblasti imamo dobre zakone, ali lošu provedbu.Tako je BHRT došao u situaciju da duguje 75,5 miliona KM, dok istovremeno potražuje 93 miliona maraka koje mu duguju FTV i RTRS. Da sistem funkcioniše, krovni emiter bi, umjesto minusa, poslovao u plusu.
“Najveći dio potraživanja BHRT-a odnosi se na potraživanja prema RTRS-u za prikupljenu, a neuplaćenu RTV taksu, u iznosu koji je dostigao 78 miliona KM i iste je RTRS nezakonito zadržao za sebe iako pripadaju BHRT-u, te potraživanja za pružene usluge od RTV FBiH u iznosu oko 15 miliona KM. Od ukupnih potraživanja koja BHRT ima, na RTRS se odnosi 81 %, na RTV FBiH oko 16 %, dok se ostali dio potraživanja od 3% odnosi na tekuća potraživanja od kupaca, uglavnom marketing, i ona su minimalna”, kažu iz BHRT-a.
Podaci svjedoče da postojeće stanje sistema finansiranja pokazuje ovisnost BHRT-a od druga dva emitera.
Iz RTRS-a nismo dobili odgovor, dok iz RTVFBiH kažu kako je njihovo finansiranje stabilno, te da nemaju dugove čak ni prema BHRT-u.
“Federalna radio-televizija BiH finansira se primarno iz dva izvora – RTV takse i prihoda od marketinga. Finansijska situacija RTVFBiH je veoma stabilna i ne postoje nikakva dugovanja RTVFBiH prema članicama Javnog servisa BiH, kao niti dugovanja prema zaposlenicima i državi (PIO/MIO, ZZOFBIH, UIO, Poreska uprava FBIH…)”, kažu za BUKU iz Press službe RTVFBiH.
Sve ovo ugrožava rad krovnog emitera, ali i ugleda i ozbiljnosti države koja ima ambiciju postati dijelom Evropske unije.
Bez javnih servisa nema članstva u EU
Predsjednica Evropske federacije novinara, Maja Sever, za BUKU kaže da su, nažalost, javni medijski servisi u krizi širom Evrope, ali su prepoznati kao važna karika u očuvanju medijskog pluralizma, odnosno da bi trebali biti ta važna karika.
“U prijedlogu Europskog akta o slobodi medija naglašava se važnost osiguranja neovisnog financiranja i neovisnost izbora upravljačkih tijela u javnim medijskim servisima. Nisu jasni mehanizmi kojima će se to postići, ali neupitan je stav da je opstanak javnih medijskih servisa bitan. Na svima nama je da podržimo opstanak, ali i transformaciju javnih servisa, pogotovo na našim područjima gdje je njihov rad opterećen političkim pristiscima, cenzurom i lošim upravljanje”, kaže Sever.
Finansijski problemi na BHRT-u nisu jedini, a zbog njih je u više navrata dolazilo do otpuštanja radnika. Finansijski rezovi do sada se nisu pokazali previše uspješnim zbog deficita u odnosu prihoda i rashoda.
BHRT Evropskoj radio-difuznoj mreži (EBU) duguje više od 17 miliona KM, a iz EBU za BUKU kažu kako je pravilno funkcionisanje nacionalnog emitera u BiH veoma važno za medijsku scenu u zemlji. Javni mediji (PSM) igraju ključnu ulogu u podršci društvu.
“PSM predstavlja forum za demokratske diskusije i daje glas svim segmentima društva i različitim mišljenjima i stavovima. Kao takav, on je partner od povjerenja građanima, jer je čuvar demokratije i poziva vlasti na odgovornost. PSM igra posebno značajnu ulogu u BiH. Služi kao ključno sredstvo za integraciju i izgradnju nacionalnog duha – njegovanje zajedničke istorije, kulture, sporta itd. i doprinosi uspostavljanju zajedničkog osjećaja državnosti i patriotizma. Bez BHRT-a, BiH bi bila jedina evropska država bez nacionalnog emitera, što bi bio gubitak, ne samo za samu državu, već i za cijeli sistem i mrežu javnih emitera u Evropi”, rekla je za BUKU Radka Betcheva, šefica Odnosa sa članicama EBU u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
Javni servisi su aktivno uključeni u formulisanje standarda, normi i propisa u EU. Oni su i, dodaju iz EBU, najjači šampioni evropskih kreativnih industrija i partner kulturnih, naučnih, obrazovnih, sportskih i zabavnih aktivnosti.
“Ulazak BiH u EU bi svakako pomogao u osiguravanju održive pozicije PSM-a u zemlji, jer je funkcionisanje PSM-a dio obaveza i vrijednosti koje svaka država članica mora osigurati da bi se pridružila Uniji. To će takođe biti važan dio pregovora i uslova za pristupanje. Održivi PSM je jedan od 14 ključnih prioriteta koje je postavila EK za integraciju BiH u EU”, kaže naša sagovornica.
Osim ekonomskih, trgovinskih i drugih benefita od članstva u EU, ulazak BiH u evropsku zajednicu pomogao bi i održivosti javnih emitera, jer su oni jedni od stubova cijelog koncepta Unije.
“Javni mediji pružaju neprocenjivu uslugu svim građanima. Promovišu demokratsku debatu i podstiču toleranciju i razumijevanje u društvu. PSM brine o društvenoj koheziji i daje glas ljudima iz svih sektora društva, istovremeno promovišući najviše novinarske standarde i etiku. PSM takođe slavi nacionalnu kulturu, istoriju, jezik, sport i stvaralaštvo. Širom Evrope, jedan je od najvećih investitora u kreativne industrije, trošeći preko 20 milijardi evra svake godine na sadržaj”, govori Betcheva o važnosti osptanka javnih emitera.
Vlasti nisu odmakle dalje od obećanja
Javni servisi u mnogim zemljama EU se nalaze u krizi, ali nigdje nisu toliko duboko ugroženi kao u Bosni i Hercegovini. Kako se finansirati pitanje je o kojem misle mnogi javni mediji, ali jasno je da bez njih nema demokratije.
Promocija demokratskih vrijednosti, kulturnih različitosti i društvene kohezije trebalo bi da budu okosnica mandata javnih RTV servisa, podsjećaju iz Delegacije EU u BiH.
“Javni emiteri mogu pružiti niz programa u javnom interesu, uključujući vijesti, obrazovni sadržaj, kulturni program i zabavu. Od javnih RTV servisa se također očekuje da pruže platformu za različite stavove i perspektive, te da služe svim segmentima društva, uključujući manjinske i nedovoljno zastupljene grupe. Od njih se očekuje da budu nezavisni od uticaja vlasti i da rade uz posvećenost nepristrasnosti i objektivnosti”, kaže za BUKU glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Ferdinand Koenig.
Pojašnjava da EU u BiH apeluje na javne emitere da riješe svoja međusobna pitanja.
“Izvještaji Evropske komisije o BiH jasno preporučuju vlastima u BiH da finaliziraju reformu javnog RTV sistema, uključujući osiguranje finansiranja javnih emitera, usklađivanje relevantnog entitetskog zakonodavstva o radiodifuziji sa državnim zakonom i osiguranje političke neutralnosti upravnih odbora”, dodao je Koenig.
Država, ko god je vodio, nije previše zabrinuta, čemu svjedoči i aktuelno stanje. U principima rada nove koalicije uoči formiranja Savjeta ministara pominjala se reforma javnih servisa, ali tada na brojne upite novinara Buke nije bilo konkretnog odgovora, pa se stvorio dojam da bi vlasti nešto mijenjale, ali ne znaju kako.
Iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH priznaju kako smo trenutno daleko od standarda i nivoa usluga javnih servisa i regiona i ostatka Evrope.
“O stanju u sektoru govore činjenice da smo jedini u Evropi koji i dalje imaju analogni signal, jer proces digitalizacije kasni gotovo cijelu deceniju, da je postojeći Zakon o javnom RTV sistemu nefunkcionalan, zastario i neusklađen sa EU Direktivom o audiovizuelnim medijskim uslugama, da neriješeno finansiranje direktno utječe na uvjete rada medijskih profesionalaca, a time i na kvalitet onoga što se nudi građanima Bosne i Hercegovine, prvenstveno u vidu obrazovnog i umjetničkog programa, a da ne govorimo o krucijalnoj ulozi javnog RTV sistema u koprodukciji filma, kao jednog od naših najprepoznatljivijih proizvoda”, rekao je za Buku resorni ministar Edin Forto.
Dok čelnici BHRT-a smatraju da je rješenje provedba aktuelnog zakona, iz Ministarstva kažu da rješenja nema dok se ne donese novi zakon o javnom RTV sistemu u BiH kojim će se otkloniti nedostaci važećeg, a prvenstveno osigurati politička i finansijska nezavisnost javnih RTV servisa (BHRT, RTRS i RTFBiH).
Programom rada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za 2023. godinu planirano je utvrđivanje Prednacrta zakona o javnom RTV sistemu u Bosni i Hercegovini kojim se uređuje oblast javnog radiotelevizijskog emitiranja u Bosni i Hercegovini, međusobni odnosi javnih radiotelevizijskih servisa u Bosni i Hercegovini, njihovo finansiranje, politička nezavisnost, mrežni operatori, kao i izbor upravnih organa.
“Direktive koje se transponiraju, tačnije njihovi dijelovi su: Direktiva 2010/13/EU i Direktiva 2018/1808 Evropskog parlamenta i Vijeća (Direktiva o audiovizuelnim medijskim uslugama) o koordinaciji određenih odredbi utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga”, dodao je Forto.
Tekst novog zakona treba da pripremi formalna radna grupa sačinjena od predstavnika Regulatorne agencije za komunikacije, Direkcije za evropske integracije, Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, Ministarstva prometa i komunikacija Federacije BiH, Vlade Brčko distrikta BiH, BHRT-a, RTRS-a i RTFBiH-a.
“Cijenim da je kontraproduktivno javno licitirati budućim rješenjima u zakonu te da bi o njemu svoj sud prvenstveno trebala dati struka, a onda i politika te javnost u procesu javih konsultacija. Politizacija ovog pitanja je naš javni servis i dovela u ćorsokak iz kojeg se godinama ne nazire izlaz. Ja u tome ne želim sudjelovati. Najbolja rješenja prvenstveno treba ponuditi struka, jer je očigledno da su rješenja vođena isključivo politikom i populizmom naš javni servis dovela do ruba propasti”, zaključio je Forto.
Jasno je da smo od rješenja daleko, a koliko smo daleko od stabilnih javnih servisa, toliko smo daleko i od članstva u Evropskoj uniji. I sama suočena sa problemima u finansiranju javnih servisa, Evropska unija tim više ima misiju da o važnosti servisa svih građana govori onima u čijim rukama je sudbina BHRT-a, RTRS-a i RTVFBiH.
@bukamagazin Javni servis igra ključnu ulogu u demokratskom društvu. #fyp #foryou #4u #bhrt #javniservis #bht1 #eu #bih #bosnia #ftv #sarajevo #banjaluka #tuzla #mostar ♬ original sound – BUKA