Post je poslije tri dana i nakon brojnih komentara koji ukazuju problem u Kompleksu Bardača uklonjen, ali ostaje pitanje kako je ovakav post uopšte mogao biti objavljen i šta se njim poručuje.
Na Facebook stranici Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske piše da je on osnovan kao pravno lice sa javnim ovlašćenjima, čija su prava, obaveze i odgovornosti utvrđene Zakonom o Fondu i finansiranju zaštite životne sredine Republike Srpske. Nažalost, sam Fond ili nije upoznat sa stanjem u Kompleksu Bardača ili zanemaruje problem.
U objavi kojom se promoviše Kompleks Bardaču piše da je “riječ o kompleksu od 11 jezera smještenih između rijeka Save i Vrbasa. Dalje stoji da je u ovom močvarnom području registrovano 280 biljnih vrsta, 178 vrsta ptica i 26 vrsta riba”.
Sve je ovo bila istina, ali danas je situacija potpuno drugačija. Naime, današnja slika Bardače je neprepoznatljiva, poražavajuća i možda ponajbolje oslikava stanje u našem društvu, gdje je par moćnika, zarad svojih interesa, u stanju da krši i domaće i međunarodne zakone, isuši 9 jezera kako bi se zasadio kukuruz i da za to ne odgovara.
Iz Centra za životnu sredinu kažu nam da je ovaj biser Lijevča polja danas devastiran.
"Iako je 2007. g. prepoznat kao Ramsarsko područje od svjetskog značaja zaštita na nacionalnom nivou izostaje. Umjesto zaštite u periodu 2010-2012 dešava se velika devastacija – Agroimpaks isušuje 8 od 11 jezera, uklanja okolna stabla i područje pretvara u oranice. Sve se ovo desilo uz prećutnu podršku institucija! Zbog pomenutih intervencija močvarni kompleks Bardače je uništen – gubi prirodne vrijednosti zbog kojih je pomenute 1969. godine steklo status posebnog rezervata prirode i od tada ne stoji rame uz rame sa NP uspostavljenim šezdesetih godina u bivšoj Jugoslaviji! Možda fond može kroz svoje aktivnosti da pomogne i podrži revitalizaciju ovog vrijednog područja?! Vjerujemo da će se to i desiti", kažu za BUKU iz Centra za životnu sredinu.
Foto: Trenutno stanje na Bardači
Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu kaže da ne zna kako neko može da pored evidentnog stanja na Bardači da zaboravi da je Bardača preko 10 godina potpuno uništena.
“Ona više nema ni jedan jedini element Ramsarskog područja, odnosno vlažnog staništa od međunarodnog značaja. Ono što se desilo na Bardači desilo se prije više od jedne decenije. Sistematsko uništavanje Bardače je završena, a ono što se može uraditi jeste revitalizacija tog područja, ali to zahtjeva jedan zaista uporan i posvećen rad institucija RS da vrate Bardaču u svoje vlasništvo što je i trebalo da bude, kao što to i jeste bilo, a onda da se kroz mjere revitalizacije i plan upravljanja vrati ono što je moguće vratiti Bardači. Priroda se može regenerisati, ali ako će je čovjek podržati da se regeneriše”, ističe Bjelić.
Viktor dodaje da ovdje imamo suprotnu situaciju.
“Ovakva objava samo govori o tome koliko ljudi rade iz kancelarija i nemaju uvid u stvarno stanje na terenu, ali još je u svemu tome poraznije to da se nisu u dovoljnoj mjeri informisali, jer je naslova i pisanja tekstova o uništavanju Bardače u posljednjih 15-20 godina je bilo itekako mnogo i samo se iz tih stvari može zaključiti da je ovakav post zaista neprimjeren”, kaže Bjelić.
Iz Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske kažu da je naša zemlja bogata mnogim prirodnim ljepotama.
“Među njima se takođe isticalo ramsarsko područje Bardača koji je zaista posjedovao floru i faunu koja se navodi u tekstu i gdje su još uvijek prisutne različite zaštićene i rijetke biljne i životinjske vrste, mada generalno stanje u kojem se danas nalazi ovaj jedinstven dio prirode nije sjajno. Uloga Fonda je, između ostalog i promocija i podrška biodiverzitetu kao i zaštićenim područjima prirode te smo u tom kontekstu pokušali promovisati i Bardaču kao ramsarsko područje od značaja za očuvanje bioraznolikosti, svejsni svih negativnosti koje su, na žalost i van našeg uticaja, dovele ovo područje u stanje kakvo ono danas jeste. Napominjemo da je Fond tokom poslednjih nekoliko godina pomagao održavanje likovne kolonije Bardača, koja se tradicionalno održavala upravo sa ciljem skretanja pažnje na značaj Bardače i problem koji postoji oko namjera da se ovaj priordni kompleks pokuša zaštiti odnosno vratiti u prvobitno stanje”, stoji u odgovoru na pitanje zašto je Fond postavio, ali i izbrisao ovaj post.
Foto: Ovako je nekad izgledala Bardača