Analiza neto zaduženja Republike Srpske za 2024. godinu pokazuje da su primici od zaduženja premašili planirane iznose, dok su istovremeno izdaci za otplatu dugova bili nešto niži od očekivanih.
Prema podacima iz budžetskih dokumenata, „primici od zaduženja veći su za 9,37% u odnosu na Rebalansom planiran iznos, dok su izdaci za otplatu dugova za 0,58% manji u odnosu na planirane Rebalansom budžeta za 2024. godinu“.
Iako ovo odstupanje na prvi pogled može ukazivati na pogoršanje fiskalne pozicije, ukupni rezultati ostaju unutar zakonskih ograničenja. Naime, u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, dva osnovna fiskalna pravila definišu granice za javni dug i konsolidovani budžetski deficit. Prvo pravilo propisuje da javni dug Republike Srpske na kraju fiskalne godine ne smije preći 55% bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok drugo postavlja gornju granicu konsolidovanog budžetskog deficita na 3% BDP-a.
Prema podacima na dan 31. decembra 2024. godine, „javni dug koji podliježe zakonskom ograničenju kao procenat BDP-a u 2024. godini iznosio je 33,52%, što je u skladu sa propisanim fiskalnim pravilom definisanim Zakonom o fiskalnoj odgovornosti u Republici Srpskoj“.
Međutim, i pored toga što su glavni pokazatelji fiskalne stabilnosti formalno zadovoljeni, Fiskalni savjet upozorava da ne postoji prostor za opuštanje.
„Iako su u 2024. godini konsolidovani budžetski deficit i javni dug ostali u okvirima propisanim važećim fiskalnim pravilima, Fiskalni savjet smatra da je neophodno nastaviti sa jačanjem budžetske discipline i odgovornosti, te nastaviti sa provođenjem mjera fiskalne konsolidacije, u skladu sa Programom fiskalne konsolidacije“, navodi se u njihovom mišljenju na Konsolidovani izvještaj o budžetu za 2024. godinu, a koji će se naći pred poslanicima na narednoj sjednici NSRS.
Posebnu pažnju Savjet posvećuje načinu na koji se budžetski viškovi koriste.
„Fiskalni savjet preporučuje da se, u godinama kada se ostvaruju prihodi iznad planiranih, viškovi ne koriste za povećanje tekuće potrošnje, već za otplatu duga“, budući da naredne godine dospijevaju obaveze po emitovanim obveznicama na Londonskoj berzi. Takođe se sugeriše da se višak prihoda koristi i „za stvaranje fiskalnih rezervi, kako bi se povećala otpornost javnih finansija na buduće šokove“.
Dodatno, akcenat se stavlja na potrebu za reformama i kvalitetnijom strukturom javne potrošnje: „Takođe, potrebno je nastaviti sa unapređenjem strukture javne potrošnje, s fokusom na investicije koje podržavaju privredni rast, kao i sa dinamičnijim provođenjem reformi koje doprinose dugoročnoj fiskalnoj održivosti“.