<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Federalno Ministarstvo zdravstva koči pojednostavljivanje procesa promjene oznake spola u ličnim dokumentima

Federalni MUP: Prisutna je diskriminacija transrodnih osoba

30. juni 2024, 5:11

Ali Huremović rođen je kao žena, ali od svoje 20. godine života živi u svom, kako kaže, autentničnom rodu - muškom. To je pravo svih osoba u Bosni i Hercegovini, ali država ta prava često osporava. Budući da nije prošao potpunu tranziciju, Ali u ličnim dokumentima nije uspio promijeniti oznaku spola. No, to je tek nastavak brojnih problema trans osoba u BiH.

„Zdravstveni sistem ne prepoznaje transrodne osobe i proces tranzicije se odvija u inostranstvu, nama je najbliži Zagreb ili Beograd. Što se tiče tranzicije, ona uključuje psihologa i endokrinologa, te dalje ukoliko se osoba odluči na tranziciju, međutim naš zdravstveni sistem ne pokriva troškove tranzicije“, kaže Ali za Buku.

Apsurdno je da sistem ne onemogućava potpunu tranziciju, ali je ona uslov za promjenu oznake spola u ličnim dokumentima.

„Naš pravni sistem zahtjeva od transrodnih osoba da dostave kompletnu dokumentaciju o prilagodbi spola odnosno o izvršenim svim operacijama što je diskriminatorno jer je svaka tranzicija individualna i ne žele sve transrodne osobe da urade sve operativne zahvate i slično“, dodaje Ali.

Matej Vrebac iz Sarajevskog otvorenog centra kaže kako je sveukupni položaj transrodnih osoba u BiH težak, te da su one veoma nevidljive s obzirom na brojna prava koja su im uskraćena.

„Prvenstveno mislim na zdravstvenu skrb, ali jednako tako na administrativne procedure koje bi transrodnim osoba uveliko olakšale život“, kaže Vrebac.

Dodaje da se osobe koje se odluče na medicinsku tranziciju suočavaju sa nedostatkom stručnog mišljenja iz oblasti medicine koje moraju potražiti u drugim državama.

„Proces promjene oznake spola u osobnim dokumentima, traje nepotrebno dugo, kompliciran je i izuzetno težak, država uslovljava transrodne osobe da prođu takozvanu potpunu tranziciju što u potpunosti ugrožava pravo na samoodređenje“ kaže Vrebac.

Delila Hasanbegović Vukas iz Sarajevskog otvorenog centra pojašnjava da transrodne osobe nisu dovoljno vidljive u bh. društvu iz niza razloga, koji se naslanjaju na nizak procent autovanja užoj i široj sredini. 

„Bitno je reći da transrodne osobe vlastiti rodni identitet doživljavaju drugačije od spola koji im je pripisan pri rođenju, kao suprotan rod/spol, ili se uopće ne poistovjećuju s binarnom podjelom (to su nebinarne, genderqueer, genderfluid osobe). Zbog drugačijeg rodnog identiteta, trans osobama je teže povjeriti se bliskim osobama i široj zajednici i tu postoji strah od neprihvatanja“, kaže Hasanbegović Vukas.

Dodaje da trans osobama život otežava i činjenica da zdravstvene usluge nisu prilagođene potrebama trans osoba, a sistemi obaveznog zdravstvenog osiguranja ne pokriva troškove.

Pravni sistem BiH ne prepoznaje ni tzv. treći rod/spol, odnosno oznaku spola koja bi bila neutralna, ni muška ni ženska.

Tokom 2023. godine SOC je nadležnim institucijama predao prijedlog za pravno priznavanje roda u FBiH odnosno lakšu promjenu oznake spola u ličnim oznakama.

Pravilnik koji predlažu treba da jasno definiše medicinsku prilagodbu spola, promjenu oznake spola u ličnom dokumentu te odgovori na pitanja: koju medicinsku dokumentaciju je potrebno priložiti u upravnim postupcima promjene oznake spola koja zdravstvena institucija/ustanova je nadležna da tumači tu dokumentaciju.

„Najvažniji iskorak takvog pravilnika jeste definiranje života u drugom rodnom identitetu, što ostavlja prostor trans osobama koje nisu u procesima medicinske prilagodbe spola niti ih žele "do kraja" uraditi (uključujući hormonske terapije i operativne zahvate primarnih spolnih karakteristika) da na osnovu doživljaja vlastitog roda i života u drugom rodnom identitetu promijene oznaku spola, bez uvjetovanja prethodnim medicinskim intervencijama, posebno sterilizacijom. Samo takav pravilnik će osigurati poštivanje prava na privatnost i principa samoodređenja i tjelesnog integriteta transrodnih osoba“, kaže Vukas Hasanbegović.

Odgovor od Federalnog ministarstva zdravstva još nisu dobili, odnosno ministarstvo nije

razmotrilo dokument niti je iskazalo spremnost da pokrene izradu takvog akta. Druga ministarstva su, ipak, odgovornija.

„Imamo podršku Vlade FBiH i Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, kao i institucija na državnom nivou, prvenstveno Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH“, dodaje naša sagovornica.

Federalni MUP: Prisutna je diskriminacija transrodnih osoba

Iz Ministarstva zdravstva nisu odgovarali ni na upite Buke, a iz Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova kažu da je oznaka spola u ličnim dokumentima uređena propisima iz oblasti matičnih knjiga, a da je upis činjenice rođenja propisan Pravilnikom o obrascima prijave rođenja djeteta i potvrde o smrti.

„Navedenim pravilnikom je propisano da prvi dio prijave rođenja djeteta na Obrascu 1. i 2. u okviru kojeg je podatak o Spolu djeteta – muško ili žensko popunjava ovlašteni ljekar zdravstvene ustanove u kojoj je dijete rođeno. Utvrđivanje činjenice spola djeteta je u nadležnosti zdravstvene ustanove, tj. ovlaštenog ljekara odnosno nije u nadležnosti ovog Ministarstva“, kažu a Buku iz Press službe ministarstva.

Ovo potvrđuje ključnu ulogu Minsitarstva zdravstva koje ignoriše zahtjeve za uređenje ove oblasti. Kada je u pitanju promjena spola prema mišljenju Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova postoji diskriminacija u ostvarivanju statusnih prava pa su iz ovog Ministarstva  poduzimali aktivnosti u vezi pitanja postupka promjene spola.

“Odnosno potrebnih dokaza koji se odnose na obaveznu medicinsku dokumentaciju koju stranka prilaže u postupku promjene spola s obzirom da postoji pravna praznina, odnosno nisu pravno regulisani uvjeti ni pretpostavke za promjenu spola kao ni način prikupljanja obavezne medicinske dokumentacije, odnosno nadležni organi iz oblasti zdravstva koji su ovlašteni da daju mišljenje o promjeni spola”, dodaju iz Federalnog MUP-a.

Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova je Vladi Federacije BiH dostavilo Informaciju o zahtjevima za promjenu oznake spola u Federaciji sa prijedlogom zaključaka, te zatražilo da se dostavi stav Federalnog ministarstva zdravstva.

“Međutim ni nakona većeg broja urgencija, Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova nije dostavljeno traženo mišljenje, a čiji je stav zatražen imajući u vidu da isprave koje predstavljaju medicinsku dokumentaciju bi trebalo propisati Federalno ministarstvo zdravstva, kao što je slučaj u zemljama regiona. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova navodi da je spremno za saradnju i poduzimanje aktivnosti u okviru svoje nadležnosti na rješavanju navedenog pitanja“, kažu iz Ministarstva.

Čelni čovjek Parlamenta fFederacije kaže kako je spreman raditi na unaprijeđenju prava transrodnih osoba.

„Ono što je u nadležnosti doma kojim predsjedavam sve će biti najbrže i najtransparentnije urađeno, međutim zakoni moraju doći iz vlade“, kaže za Buku Dragan Mioković, predsjedavajući Predstavničkog doma FBiH. Međutim, zakone mogu predlagati i zastupnici u Predstavničkom i delegati u Domu anroda FBiH.

 Evropska komisija u više navrata je u Izvještaju o napretku tražila od BiH da poduzme korake za povećanje vidljivosti trans osoba.  Preporuke Evropske komisije Federalne vlada je prihvatila u formi informacije na sjednici održanoj 13. aprila 2023, ali sve se završilo na tome. A preporuke Evropske komisije su jasne.

“Pojednostaviti i dodatno pojasniti proceduru pravnog priznanja promjene pola za transrodne osobe i ojačati njihovu društvenu uključenost”, navodi se u Izvještaju Evropske komisije za treći kvartal 2023.

Iz FMUP-a podsjećaju i da je Savjet ministara u julu 2022. usvojil Akcioni plan za unapređenje ljudskih prava i osnovnih sloboda LGBT osoba u Bosni i Hercegovini za period 2021.- 2024. godine, koji je detaljno analizirao prava transrodnih osoba. Planom su vlastima date preporuke kako da regulišu procedure i uslove u skladu sa smjernicama Vijeća Evrope. Kao odgovorni za taj proces navedena su nadležna ministarstva zdravlja/stva i unutrašnjih poslova.

Akcionim planom traži se i ispitivanje modela promjene spola, ali vlasti svoje obaveze nisu ispunile. Transrodne osobe u BiH tako zavise od volje vlasti koje za sada ne čine dovoljno da im omoguće ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, među kojima je i pravo na samoopredjeljenje.