Sve se više jede izvan kuće, a sve manje kuha, dok je zajednički porodični obrok gotovo nestao, upozorava mostarska nutricionistica Nevena Pandža, ističući da takve navike imaju ozbiljne posljedice po zdravlje djece.
Prema podacima istraživanja provedenog na čak 7.200 učenika u mostarskim školama, 34 posto djece ima povećanu tjelesnu masu. Od toga je 18 posto djece s prekomjernom tjelesnom masom, dok je 16 posto već pretilo.
– Naši interni upitnici pokazuju da se, u odnosu na preporuke mediteranske prehrane, jede znatno manje voća i povrća, rjeđe se koristi maslinovo ulje, manje se konzumiraju riba i grahorice, dok su pohana i pržena jela, suhomesnati proizvodi i brza hrana sve češće na jelovniku – rekla je Pandža u razgovoru za Fenu.
Kako navodi, djeca sve češće jedu u pekarama i fast food objektima, dok se kuhanje kod kuće i zajednički obroci gube.
– Podaci iz 2017. godine, ali i novi iz 2025. godine o uhranjenosti i posturalnom razvoju djece u Mostaru, potvrđuju zabrinjavajući trend. Čak trećina djece ima problem s tjelesnom masom – naglašava Pandža.
Nutricionistica podsjeća da djeca jedu ono što im odrasli kupuju i pripremaju, te da je odgovornost prvenstveno na roditeljima, ali i na društvu u cjelini.
– Ne radi se samo o zabranama, nego o stvaranju pozitivnog okruženja i poticanju unosa povrća, voća, cjelovitih žitarica, fermentiranih mliječnih proizvoda, ribe, čorbi, grahorica i orašastih plodova. Moramo uzeti u obzir i socioekonomske faktore – cijene hrane su značajno porasle, dok primanja roditelja nisu – navela je Pandža.
Savjetuje porodicama da analiziraju kućni budžet i navike.
– Koliko novca odlazi na slatkiše, sokove i grickalice? Koliko na jedenje izvan kuće? Za isti iznos moguće je pripremiti više kvalitetnih, cjelovitih i sezonskih obroka prilagođenih našem organizmu – ističe ona.
Poseban problem predstavlja sjedilački način života, previše vremena provedenog pred ekranima i poremećen san, što dodatno pogoršava prehrambene navike, od preskakanja doručka do povećane želje za slatkom i brzom hranom.
Kao ključno rješenje Pandža vidi edukaciju, a ne stroge zabrane.
– Djeci treba objasniti važnost uravnotežene prehrane kroz tri glavna obroka i jednu do dvije užine dnevno, uz vodu kao osnovni izvor tekućine i redovnu fizičku aktivnost – šetnju, igru, korištenje stepenica, a ne isključivo organizirani sport – kaže ona.
Na kraju poručuje da su odgovorni i roditelji i sistem.
– Naš organizam ne voli zabrane. Ako nešto zabranimo, žudnja može biti još veća. Nažalost, hrana koja bi trebala biti “za ponekad” – pizza, hamburgeri i grickalice – postala je svakodnevnica. Nekada je bila vezana za posebne trenutke i zajedničko uživanje. Danas se moramo zapitati: uživamo li u toj hrani ako je jedemo svaki dan? – zaključila je Pandža.