Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu donio je presudu u korist Zlatana Begića, poslanika DF-a u Predstavničkom domu PSBiH, po njegovoj tužbi protiv Bosne i Hercegovine, saznaje Raport.
Presuda je donesena 27. januara, a objavljena je danas.
Begić (DF), poslanik u Predstavničkom domu PSBiH, tužio je državu jer mu je onemogućeno da bude kandidat za predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma, iako je 2022. godine, nakon općih izbora u BiH i prilikom konstituirajuće sjednice Doma bio predložen za tu poziciju. No, Begić se ne izjašnjava kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda, nego kao Ostali.
Sud je utvrdio da bh. propisi jasno zabranjuju izbor osobe koja se ne izjašnjava kao Bošnjak, Hrvat ili Srbin za funkcije rukovodstva Predstavničkog doma PSBiH , čime je povrijeđena odredba Protokola 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji zabranjuje diskriminaciju po bilo kojem osnovu, uključujući etničku pripadnost.
Država mora isplatiti Begiću 10.000 eura
Također, Sud je naložio BiH da Begiću isplati 10.000 KM shodno ovoj presudi.
Presuda ističe da, iako je Bosna i Hercegovina kroz daytonski ustav uspostavila mehanizme zaštite interesa konstitutivnih naroda, ti mehanizmi dovode do isključivanja građana koji ne pripadaju tim kategorijama.
Sud je naveo da takva pravila predstavljaju ozbiljan oblik diskriminacije i da država ima obavezu da omogući efektivnu zaštitu svih građana, bez obzira na etničku pripadnost.
U presudi je također razmatrana argumentacija države BiH, odnosno pravnog zastupnika iz Ureda Vijeća ministara BiH da Begić, kao član PSBiH , nije pretrpio značajnu štetu jer su ovlasti predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Doma ograničene.
Sud je odbacio taj argument, navodeći da diskriminacija po etničkoj osnovi sama po sebi predstavlja ozbiljan problem ljudskih prava i izaziva značajan pravni i društveni hendikep.
Sudija Vehabović nije učestvovao u postupku
Presuda Begić protiv BiH dio je serije odluka ESLJP koje se odnose na etničku diskriminaciju u političkim institucijama naše zemlje, uključujući ranije slučajeve Sejdić i Finci, Pilav i Zornić, u kojima je Sud naglasio potrebu usklađivanja Ustava i izbornog zakonodavstva sa evropskim standardima ljudskih prava.
Nažalost, od presude Sejdić i Finci je prošlo 16 godina, a ona nije provedena, tako da je i presuda Begića protiv BiH, iako važna samo još jedna u nizu koja je iako donesena u korist tužitelja neće biti provedena na način da će nekom od državljana BiH koji se izjašnjavaju kao Ostali biti omogućen izbor u rukovodstvo Predstavničkog doma rezervisano za pripadnike konstitutivnih naroda.
Inače, u predmetu Begić nije učestvovao sudija ESLJP iz BiH Faris Vehabović i umjesto njega u ovom predmetu Sud je imenovao ad hoc sudiju.
U međuvremenu, Evropski sud za ljudska prava je objavio da je utvrdio diskriminaciju u odnosu na Begića i po drugom predmetu koji se odnosi na tužbu zbog nemogućnosti Begićeve kandidature i izbora za predsjednika odnosno potpredsjednika FBiH , zato jer se izjašnjava kao Ostali.
I u ovom slučaju država Begiću mora isplatiti 10. 000 eura na ime sudskih troškova, uz potencijalne, dodatne poreze.