Uprkos velikim očekivanjima krajem prošle godine, Bosna i Hercegovina tokom 2025. nije ostvarila značajan napredak na putu ka Evropskoj uniji. Umjesto otvaranja pregovora, zemlja godinu završava uz političke blokade, neizvjesnost i sve izraženiji rizik od dugotrajnog zastoja.
Iako je prognoziranje u BiH nezahvalno, evropski izvori navode da se trenutno izdvajaju dva najizvjesnija scenarija za nastavak evropskog puta.
Optimistični scenario: Pregovori već na proljeće
Prvi, optimistični scenario, podrazumijeva da bh. vlasti do marta usvoje zakone o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i Sudu BiH, u skladu s evropskim standardima, te imenuju glavnog pregovarača za pregovore s EU.
U tom slučaju, već na proljeće mogla bi biti organizovana prva međuvladina konferencija, čime bi BiH formalno započela pregovore o članstvu u Evropskoj uniji.
Evropski zvaničnici smatraju da bi se zakon o VSTS-u primjenjivao uz prelazni period, kako bi se institucijama omogućilo prilagođavanje novim pravilima. U tom vremenu, procjena primjene zakona ne bi bila odmah predmet ocjenjivanja, već bi se institucije, uz podršku EU, postepeno pripremale za punu primjenu.
Glavni pregovarač i početak skrininga
Kada je riječ o glavnom pregovaraču, u Briselu su spremni prihvatiti rješenje prema kojem bi se ta pozicija mijenjala nakon svakog četvorogodišnjeg mandata. Čak i ako bi glavni pregovarač bio imenovan sada, njegov mandat bi trajao dovoljno dugo da BiH započne proces skrininga – analize spremnosti institucija za pregovore.
Prema procjenama EU, upravo bi 2026. godina bila ključna za stvarni početak pregovora, kada bi započela dubinska transformacija bh. institucija.
Političke blokade ruše optimizam
Ovaj scenario, međutim, zavisi od brzih političkih odluka koje zasad nisu izvjesne. SNSD nastavlja blokadu državnih institucija, dok HDZ BiH ne vrši dovoljan pritisak da se politički odnosi stabilizuju.
U Sarajevu vlada politički haos – SDA priželjkuje neuspjeh “trojke”, dok vladajuća koalicija nema snage da preuzme inicijativu. Dodatni problem predstavlja Izborni zakon, oko kojeg nema političke volje za kompromis, naročito uoči opštih izbora 2026. godine.
Opozicija iz Republike Srpske u ovom trenutku se više ni ne razmatra kao ozbiljan faktor buduće vlasti na državnom nivou.
Drugi scenario: Evropski limbo do 2027. ili 2028.
Drugi, znatno realniji scenario, podrazumijeva da evropski zakoni neće biti usvojeni do marta, čime BiH ulazi u novu godinu bez ikakvog konkretnog napretka.
U tom slučaju, evropski proces bi se mogao ponovo pokrenuti tek nakon formiranja nove vlasti, najranije na proljeće naredne godine. Čak i uz tadašnje usvajanje reformskih zakona, skrining bi trajao najmanje pola godine, što znači da pravi pregovori ne bi počeli prije sredine 2027, a moguće ni prije 2028. godine.
Crna Gora već kuca na vrata EU
U međuvremenu, Crna Gora se nameće kao najozbiljniji kandidat za naredno proširenje EU. Prema procjenama iz Brisela, Podgorica bi već 2028. mogla postati nova članica ili biti veoma blizu članstva.
Evropskoj uniji su, nakon godina zastoja na zapadnom Balkanu, potrebne pozitivne priče – a BiH trenutno rizikuje da ostane po strani dok region ide naprijed.