Iako je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za početak pregovora s Evropskom unijom, stvarni napredak izostaje – reforme stoje, fondovi su blokirani, a političke blokade koče razvoj zemlje.
Bosna i Hercegovina je dobila političku potvrdu da može započeti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji, ali taj signal iz Brisela za sada nije rezultirao konkretnim promjenama. Umjesto ubrzanja reformskih procesa, zemlja je ostala zarobljena u krugu unutrašnjih političkih nesuglasica i institucionalnih blokada.
Evropska unija je jasno definisala ključne uslove – funkcionalne institucije, jačanje vladavine prava i odlučnu borbu protiv korupcije. Ipak, domaća politička scena pokazuje malo stvarne volje da se tim obavezama ozbiljno posveti. Umjesto donošenja zakona i sprovođenja reformi, fokus političkih aktera ostaje na međustranačkim sukobima, nacionalnim prepucavanjima i borbi za politički uticaj.
Poseban problem predstavlja činjenica da BiH ne uspijeva iskoristiti ni sredstva koja su joj već dostupna. Zbog izostanka političkog dogovora i jasnih mehanizama odlučivanja, evropski fondovi i sredstva iz regionalnih programa ostaju blokirani. Posljedice toga osjećaju privreda, lokalne zajednice i građani, jer se razvojni projekti odgađaju ili u potpunosti propadaju.
Za razliku od Bosne i Hercegovine, susjedne zemlje – uprkos sopstvenim političkim i ekonomskim izazovima – uspijevaju ostvariti određene pomake na evropskom putu. U tom kontekstu, BiH sve više djeluje kao izuzetak koji tapka u mjestu, iako se u javnosti stalno ponavlja opredijeljenost za evropsku budućnost.
Bez političke odgovornosti i jasne odluke da se evropske reforme stave ispred dnevne politike, evropska vrata će ostati samo formalno otvorena – dok će stvarni trošak stagnacije i dalje plaćati građani Bosne i Hercegovine.