Evropska komisija danas je objavila izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini, a jedan dio ovog dokumenta odnosi se direktno na vanjsku politiku naše zemlje, odnosno odnos prema Rusiji.
Kako piše u izvještaju, Bosna i Hercegovina je napravila dobar posao u kontekstu zajedničke vanjske, sigurnosne i odbrambene politike.
“Postignut je dobar napredak, jer je Bosna i Hercegovina dostigla i održavala potpuno usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i sigurnosnom politikom EU, posebno u vezi sa izjavama i restriktivnim mjerama nakon ruske agresije na Ukrajinu. Implementacija restriktivnih mjera ostaje izazov zbog političkih opstrukcija”, kažu iz Evropske komisije, imajući u vidu politiku članova vlasti na nivou BiH iz Republike Srpske, koji su u više navrata odbijali mogućnost uvođenja sankcija Rusiji.
Političari poput Elmedina Konakovića i Borjane Krišto potpisivali su, kao članovi Vijeća ministara BiH službene dokumente gdje se “osuđivala agresija Rusije na Ukrajinu”, ali službeno još nisu uvedene sankcije za ovu zemlju iz BiH.
U daljem dijelu povezanom s vanjskom politikom, Evropska komisija je iznijela tri zahtjeva od BiH, kako bi se dalje napredovalo u ovom segmentu.
“Traži se održavanje potpunog usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, te osiguravanje temeljne implementacije restriktivnih mjera proizašlih iz usklađivanja sa EU, i ulaganje dodatnih napora da se zatvori prostor za strano uplitanje i manipulaciju informacijama”, piše u izvještaju.
Pored toga, od vlasti u BiH se traži usklađivanje zakonodavstva i procedura sa standardima EU o označavanju i deaktivaciji malog oružja i lakog naoružanja, uključujući oduzeto i konfiskovano oružje.
Posljednji zahtjev u ovom kontekstu je imenovanje političkog direktora i evropskog dopisnika u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Hitno usvojiti Zakon o sudovima, Zakon o sukobu interesa nije potpuno usklađen s EU
Što se tiče ostalih segmenata u izvještaju, zanimljiv je i dio koji se odnosi na usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te o sudovima.
“Nacrt novog Zakona o VSTV-u treba uskladiti sa mišljenjem Venecijanske komisije iz juna 2024. godine. Bosna i Hercegovina bi trebala dostaviti revidirani nacrt na daljnje mišljenje, i u potpunosti uskladiti nacrt zakona sa njenim preporukama prije usvajanja u Parlamentu. Novi zakon o VSTV-u također treba osigurati pravo VSTV-a na pristup svim informacijama potrebnim za obavljanje provjera integriteta”, kažu iz Evropske komisije.
Treba podsjetiti da je novi Zakon o VSTV-u usvojen u junu ove godine, ali je opet došlo do problema zbog Odjela za integritet. Na kraju je rečeno da će Odjel za integritet biti uspostavljen u februaru 2025. godine. Tada će sva imenovanja u ovom periodu biti revidirana.
“Ministarstvo pravde finalizira nacrt Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, o kojem je još uvijek u toku postizanje političkog dogovora. Bosna i Hercegovina bi trebala dostaviti nacrt zakona Venecijanskoj komisiji na daljnje mišljenje, prije usvajanja u Parlamentu”, rečeno je iz EK za ovaj dio EU puta BiH.
Ovdje treba reći kako je Zakon o sudovima BiH “stao” zbog sjedišta Apelacionog suda BiH. Dok Milorad Dodik i SNSD žele sjedište u Banjoj Luci, stranke Trojke insistiraju da to bude drugi grad u RS-u. HDZ se, zasad, po ovom pitanju drži po strani.
Interesantno je i da je spomenut Zakon o sukobu interesa, uz blagu kritiku iz Evropske komisije.
“Novi zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojen je u Parlamentu u martu 2024. godine. Zakon ima za cilj poboljšanje nivoa usklađenosti sa evropskim standardima na državnom nivou i predstavlja značajan korak naprijed, iako još nije u potpunosti usklađen sa evropskim standardima. Sada ga treba efikasno provesti”, piše u izvještaju.
Inače, ovaj zakon je bio među prvim zakonima koje je naša zemlja usvojila na putu ka dobijanju zelenog svjetla za otvaranje pregovora o članstvu u EU.
Pomenuta i presuda protiv Fadila Novalića
U dijelu koji se odnosi na politički dio puta BiH ka EU, spomenuta je i borba protiv kriminala i korupcije.
Tako je Evropska komisija u svom izvještaju spomenula presudu protiv Fadila Novalića i drugih u slučaju “Respiratori.”
“U januaru 2024. godine, Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio presudu u apelacionom postupku u slučaju Novalić i dr. koji se odnosi na prevaru u javnim nabavkama, uključujući i protiv tadašnjeg vršioca dužnosti premijera Federacije. Ovo je prva pravomoćna sudska presuda o korupciji na visokom nivou u BiH”, stoji u izvještaju Evropske komisije.
Kritike zbog Ustavnog suda BiH
Upućena je i kritika vlastima u Republici Srpskoj, a u vezi s Ustavnim sudom BiH.
“Entitetska skupština treba hitno imenovati dvojicu sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Republika Srpska također treba u potpunosti priznati i provoditi odluke Ustavnog suda, ukidajući svaki zakon koji kaže suprotno”, piše u ovom izvještaju.
Pored toga, u preporukama koje se odnose na prioritete koje naša zemlja treba da ispuni na putu ka članstvu u EU, ponavlja se stav da se treba popuniti Ustavni sud BiH.
Zanimljiva je i rečenica koja se odnosi na izbor sudija u Bosni i Hercegovini, gdje iz EK kažu kako bi se ove osobe trebale “birati na osnovu njihovih kvalifikacija, a ne etničkog identiteta”.