Evropska komisija je danas odobrila reformske agende Albanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije nakon pozitivnog mišljenja država članica EU-a.
U svojim ambicioznim reformskim agendama, pet vlada zemalja zapadnog Balkana obavezalo se na provođenje socioekonomskih i temeljnih reformi kako bi potaknule rast i približavanje članstvu u okviru Plana rasta u periodu od 2024. do 2027. godine.
Ovaj korak je bio ključan za omogućavanje isplate sredstava u okviru Fonda za reforme i rast u vrijednosti od 6 milijardi eura, a koja će se izvršiti po ispunjenju usaglašenih reformskih koraka.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen istaknula je da je impresionirana radom partnera sa zapadnog Balkana na njihovim reformskim agendama, što je potvrda njihove posvećenost uspješnosti Plana rasta.
– To je naša mapa puta kako da privrede zapadnog Balkana približimo našoj. I da svojim privrednicima osiguraju pristup i sredstva za tržišnu utrku na našem jedinstvenom tržištu. Svi ostvaruju koristi, a ovo je veliki iskorak ka Evropskoj uniji – kazala je.
Težište reformskih agendi je na reformama u prioritetnim oblastima vladavine prava i drugih temeljnih pitanja, upravljanja, digitalne i zelene tranzicije, razvoja ljudskog kapitala i poslovnog okruženja. Pored toga, svaka korisnica je predložila listu indikativnih investicija za finansiranje u okviru Instrumenta, a koje su ključne za poticanje socioekonomskog rasta i koje će biti odobrene u kontekstu Investicionog okvira za zapadni Balkan.
Komisija je ocjenjivala pojedinačne reformske agende na osnovu kriterija utvrđenih Uredbom o sredstvima za reforme i rast. Komisija je zaključila da reformske agende ispunjavaju ciljeve Instrumenta, uključujući brže prevazilaženje socioekonomskog nesrazmjera između korisnika i Unije, te daljem jačanju temelja procesa proširenja.
Isplate sredstava se vrše dva puta godišnje do 2027. godine, na osnovu zahtjeva partnera sa zapadnog Balkana i provjere triju uslova od strane Komisije.
Komisija iščekuje formalno dostavljanje Reformske agende Bosne i Hercegovine kako bi nastavila sa ocjenom i nastavlja podržavati vlasti u njenoj finalizaciji, za dobrobit svih građana.
Komisija će sada pristupiti potpisivanju ugovora o zajmu i sredstvima sa korisnicima, koji će uključivati obaveze za korisnike da poduzmu odgovarajuće mjere za sprečavanje, otkrivanje i korekciju prevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti koje negativno utiču na finansijske interese Unije, a kako bi se izbjeglo dvostruko finansiranje i poduzele pravne radnje za povrat nezakonito prisvojenih sredstava, kao i mjere za prikupljanje adekvatnih podataka o primaocima sredstava u okviru Instrumenta te prava Komisije, Evropskog ureda za borbu protiv prevara (OLAF) i Evropskog javnog tužilaštva (EPPO), gdje je to primjenjivo.
Istovremeno, korisnici mogu zatražiti predfinansiranje u vrijednosti do 7% iznosa njihovih ukupnih indikativnih sredstava predviđenih u okviru Instrumenta.
Isplata predfinansiranja ovisi o stupanju na snagu ugovora o kreditu i sredstvima, te poštivanju preduslova, a koje će Komisija pratiti prije svake isplate.
Komisija je 8. novembra 2023. usvojila Plan rasta za zapadni Balkan. Ovaj ambiciozni plan ima za cilj ubrzati socioekonomsku konvergenciju regiona sa EU i utrti put ka članstvu. Plan je podržan povećanjem finansijske pomoći kroz novi Instrument za reforme i rast koji je stupio na snagu 25. maja 2024. godine. Taj instrument će predstavljati dopunu trenutnoj finansijskoj pomoći u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III).
Finansijski okvir Fonda iznosi 6 milijardi eura, od čega 2 milijarde eura u grantovima i 4 milijarde eura u iznimno povoljnim zajmovima. Najmanje polovina ukupnog iznosa (grantovi i zajmovi) predviđeno je za investicije kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF).
Preostali iznos kredita se uplaćuje trezorima vlada zapadnog Balkana kako bi se ubrzao rast temeljen na socioekonomskim reformama, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.