Mehanizam za moguće hitno vraćanje viznog režima, na šest mjeseci, zemljama Zapadnog Balkana, sutra stupa na snagu.
Predstavnik za štampu u EK Mikele Čerkone je rekao da “nije bilo novih razvoja u posljednje tri nedjelje”.
Ranije je više članica EU iskazalo zabrinutost zbog priliva “lažnih azilanata” ili državljana zemalja Zapadnog Balkana, koji i na druge načine zloupotrebljavaju mogućnost da bez viza ostaju do tri mjeseca u šengenskoj zoni EU.
Čerkone, portparol evropske komesarke za unutrašnje poslove Sesilije Malmstrem, ukazao je na to da je više zemalja članica godinama upozoravalo da ima problema u vezi s tim i da se to mora riješiti, ali posljednjih mjeseci i nedjelja nema neke posebne promjene.
Prema njegovim riječima, stanje je isto, neke zemlje članice su i dalje vrlo zabrinute, “jer izgleda da nema odlučnijeg smanjenja” broja lica sa Zapadnog Balkana koja neosnovano traže azil ili zloupotrebljavaju bezvizni režim.
Evropska komisija to stalno prati preko svog sistema procjena i nadzora koji je i uspostavljen da se tačno zna kakva je situacija i kakva su kretanja s tim u vezi, istakao je Čerkone.
Belgijske vlasti su prije dva dana objavile da je ukupan broj tražilaca azila iz trećih zemalja smanjen za četvrtinu u 2013. godini.
Po izvorima Komisije, jedino u Njemačkoj je došlo do vidnog porasta broja “lažnih azilanata”, budući da je u Njemačkoj odlukom Vrhovnog suda vraćen raniji sistem finansijskih i drugih povlastica za tražioce azila koji u toj zemlji mogu ostati do šest mjeseci.
Savjet ministara EU i Evropski parlament su početkom decembra usvojili mehanizam za privremeno vraćanje režima viza zapadnobalkanskim i svim trećim zemljama u “specifičnim situacijama”, ako bi došlo do “naglog porasta neregularnog priliva pridošlica ili neosnovanih zahtjeva za odobravanje azila”.
Ova odluka o uspostavljanju mehanizma, “zaštitne odredbe”, objavljena je 20. decembra u Službenom listu EU i poslije dvadeset dana, a to je 9. januara, stupa na snagu, a tiče se situacije kad bi bio ugrožen javni red ili bezbjednost država EU.
Hitna mjera ukidanja bezviznog režima na šest mjeseci nekoj zemlji može uslijediti i u slučaju nepoštovanja ugovora o readmisiji, odnosno masovnijeg odbijanja zahteva EU da neka zemlja primi nazad svoje državljane koji bi zloupotrebili bezvizni režim, navedeno je u obrazloženju odluke Savejta ministara EU i EP.
Evropska komisija, na prijedlog jedne ili više država EU, ovlašćena je da procijeni da li državljanima neke zemlje treba ponovo tražiti vize za ulazak na šengenski prostor Unije.
Hitno stavljanje van snage postojeće uredbe EU o stavljanju zapadnobalkanskih i drugih zemalja na “bijeli šengenski spisak” može uslijediti samo “kao posljednja mera” i Evropska komisija “mora imati na umu i posljedice po spoljne odnose EU i njenih članica sa zemljom na koju bi se to primjenilo”.
U odluci koju je objavio Službeni list EU se kaže da “mehanizam za privremeno ukidanje” bezviznog režima može uslijediti “u hitnoj situaciji, kad je nužna hitna reakcija da bi se otklonile nevolje s kojima je suočena bar jedna država članica EU, a vodeći računa o sveukupnom uplivu te hitne situacije na Uniju u cjelini”.
Takođe se navodi da “bitan porast” broja lica koja zloupotrebljavaju bezvizni režim znači da “prevazilazi prag od 50 odsto”, a može biti i manji porast ako Evropska komisija procijeni da se to mora primjeniti na zahtev neke države članice EU.
Prema “zaštitnoj odredbi”, mehanizam hitnog vraćanja viza može biti primjenjen “kad neka zemlja članica EU bude tokom šest mjeseci suočena s jednom ili više dobro utvrđenih okolnosti, vezanih za državljane trećih zemalja, koje dovode do vanredne situacije i koju ta članica nije u stanju da sama otkloni”.
Tad, stoji u mehanizmu, “zemlja članica može zatražiti od Evropske komisije da na kraće razdoblje privremeno stavi van snage bezvizni režim za dotičnu zemlju” čiji državljani krše sporazum o ulasku bez viza na teritoriju EU.
“To privremeno ukidanje može biti primjenjeno kao posljednja mjera” i kad se poređenjem istog razdoblja prethodne godine ustanovi da je došlo do naglog porasta broja ‘lažnih azilanata’, ulazaka građana trećih zemalja u EU na neregularan način, odnosno kad u većem broju bivaju odbačeni zahtevi EU za readmisiju, povratak lica koja krše bezvizni režim”, dodaje se u usvojenoj zaštitnoj odredbi.