Iako vlasti Bosne i Hercegovine javno ističu da su opredijeljene za evropske integracije, reformski proces u zemlji gotovo je stao – zaključuje se u najnovijem Izvještaju Evropske komisije o napretku BiH, objavljenom juče u okviru paketa o proširenju EU.
U dokumentu se navodi da je usvojen samo ograničen broj reformi, među kojima su zakoni o nadzoru granice, zaštiti podataka i sporazum o statusu Frontexa.
Evropska komisija upozorava da je izvještajni period obilježen ozbiljnim političkim tenzijama, posebno iz entiteta Republika Srpska, te da su pojedine odluke Narodne skupštine RS „podrivale ustavni i pravni poredak BiH“. Nakon pravosnažne presude Miloradu Dodiku, kako se podsjeća, uslijedila je njegova smjena s funkcije predsjednika RS i imenovanje vršioca dužnosti, dok su prijevremeni izbori zakazani za 23. novembar 2025.
Komisija upozorava da je funkcionisanje pravosuđa i dalje slabo, što podriva borbu protiv korupcije i prava građana. Nije zabilježen napredak ni u oblasti slobode medija i zaštite novinara, dok je finansijska stabilnost javnih servisa dodatno ugrožena.
Posebno se ističe da su političke vlasti aktivno ometale napredak u borbi protiv korupcije, što je dovelo do „dugoročne stagnacije i znakova zarobljavanja države“.
Evropska komisija je u julu smanjila alokaciju sredstava za BiH za 10% zbog nedostatka reformi, a zemlja je naknadno usvojila Reformsku agendu i u septembru dostavila je Briselu na odobrenje.
Na predstavljanju izvještaja, komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da BiH „nakon institucionalnih promjena u Republici Srpskoj ima priliku da napreduje ka EU“, ali da taj put mora početi „usvajanjem ključnih reformskih zakona u oblasti pravosuđa i imenovanjem glavnog pregovarača“.