Svjedočimo rekordnim cijenama hrane, ali i svih roba široke potrošnje i repromaterijala. Tu je i svjetska energetska kriza koja je dovela do značajnog povećanja cijena električne energije i gasa, tako da je već svima jasno da privredna društva neće moći izbjeći poskupljenje, što će, uvjereni su i ekonomisti i potrošači, dovesti do nesagledivih posljedice kako za privredu, tako i za stanovništvo i društvo u cjelini.
A posljedica svega biće samo još veći rast cijena roba.
Dobro rješenje u ovoj situaciji bile bi Robne rezerve. U Republici Srpskoj ne postoje (u stečaju), a u Federaciji BiH postoje kako na federalnom nivou, tako i na kantonalnom, ali ne služe svojoj svrsi.
“Njihova osnovna uloga bila bi da u posebnim uslovima intervenišu i pomognu privredi, stanovništvu i svima onima kojima je pomoć potrebna. Ima nekih razmišljanja da Republika Srpska ponovo formira svoje robne rezerve”, ističe za BUKU Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makroekonomski sistem u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Navodi i neke od mjera koje bi mogle biti rješenje- pomoć u novcu ili subvencionisanje porodicama sa nižim primanjima; smanjene doprinosa na plate i povaćanje istih; povećanje penzija, naročito onima sa niskim penzijama; subvencionisanje izvoza i domaće proizvodnju s ciljem njene konkurentnosti, zabrana uvoza proizvoda koje BiH ima ili uvođenje zaštitnih taksi; promocija važnosti kupovanja domaćih proizvoda.
Nepostojanje Robnih rezervi za BUKU je prokomentarisao i ekonomista Damir Miljević. Kako kaže situacija sa rastom cijena je dosta alarmantna, ali nažalost vlasti u BiH nikada nisu vodile puno računa o građanima i privredi jer uglavnom vrijeme troše na sebe i svoje lične i grupne interese.
“Uloga robnih rezervi i jeste da se kroz intervencije na tržištu spriječe nestašice robe ili prekomjeran rast cijena, te da se u uslovima prevelike ponude osnovnih roba otkupe tržišni viškovi kako bi se zaštitili domaći proizvođači. Nažalost, u BiH sistem robnih rezervi ne funkcioniše kao instrument za gore navedeno, a Republici Srpskoj robne rezerve i nemamo. U ovakvoj situaciji, po mom mišljenju, jedino je moguće ograničiti cijene osnovnh roba kao što je to npr. Hrvatska uradila sa gorivom ili krenuti u ozbiljno subvencioniranje najugroženijeg stanovništva i poljoprivrede kako bi se obezbjedila bar sjetva za narednu godinu. Po onome što se trenutno dešava nisam baš veliki optimista da će vlasti brzo i efikasno posegnuti za bilo kojim od instrumenata zaštite”, ističe za BUKU Miljević.
I privrednici se bore za opstanak na tržištu, a obzirom da su suočeni sa nekoliko različitih kriza istovremeno, sve to jako utiče na njihovu konkurentnost. Tako je portparol Privredne komore Republike Srpske Vladimir Blagojević mišljenja da bi se sigurno jednim dijelom moglo uticati na poremećaje na tržistu da Robne rezere postoje, ali da istovremeno moramo biti svjesni svih činjenica i toga da sva svjetska kretanja, direktno utiču i na naše tržište.
Republika Srpska je sredinom 2017. umjesto Robnih rezervi (u stečaju) po hitnom postupku dobila Zakon o interventnim nabavkama, a nadležni i odgovori ni do danas nisu dali bilo kakav konkretan odgovor na pitanje ko je odgovoran za višegodišnje kriminalno upravljanje institucijom koja bi trebalo da je ključna za pomoć stanovništvu u vanrednim okolnostima.
Stoga smo kontaktirali Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, koje je po novom zakonskom rješenju, zajedno sa entitetskom vladom, zaduženo za interventne nabavke.
Obzirom da se uprkos sveprisutnom rastu cijena svih roba, interevntne nabavke još ni ne razmatraju interesovalo nas je koji to uslovi trebaju biti ispunjeni da bi se krenulo sa ovom aktivnošću i da li imamo obezbjeđen novac za tu namjenu.
Kako nam je rečeno u Ministarstvu, zakonom se uređuje način interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu Republike Srpske a to su: velike prirodne nepogode, tehničko-tehnološke, ekološke katastrofe, ratno stanje i neposredna ratna opasnost, kao i druge vanredne prilike koje dovode do nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva.
U slučaju uočenih poremećaja, ističu, Vlada Republike Srpske donosi Odluku kojom proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu, a finansijska sredstva za interventne nabavke proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu Republike Srpske obezbjeđuju se u budžetu Republike Srpske.
“Kada govorimo o sredstvima, Budžet Republike Srpske je u ovom trenutku stabilan i u slučaju uočenih poremećaja i donošenja Odluke kojom se proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu, u budžetu postoje sredstva kojima bi se realizovale interventne nabavke u skladu sa odredbama ovog Zakona”, ističu u Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske, te dodaju kako u sklopu redovnih aktivnosti prate kretanje cijena na tržištu, te da će u slučaju utvrđenih poremećaja na tržištu reagovati.
Ukratko- poremećaja na tržištu nema, cijene su OK, plate i penzije dovoljne da se sve isfinansira, budžet stabailan.
I dok kriza trese cijeli svijet, dok ljudi ostaju bez posla, firme se zatvaraju, život je bajka izgleda samo u zemlji u kojoj je prije pandemije bilo siromašno svako šesto domaćinstvo, a svaki četvrti zaposleni radnik svojoj familiji nije mogao obezbjediti izlazak iz siromaštva. U zemlji u kojoj je tada čak 600.000 stanovnika živjelo ispod granice siromaštva, sa 3 do 5 KM dnevno!
Izgleda da smo se u Bosni iHercegovini odavno odrekli i nade u bolje, ostao je samo strah da može i gore, ili odlazak sa ovih prostora.