Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini nastavlja rasti, a cijene stanova i kuća u pojedinim gradovima dostižu rekorde. Dok najskuplje nekretnine privlače pažnju medija, prosječne cijene kvadrata i dalje premašuju realnu kupovnu moć građana.
Federacija BiH: Rekordni stan i kuća
U Federaciji BiH ukupna vrijednost kupoprodajnih ugovora u prvih šest mjeseci 2025. godine iznosila je 867,6 miliona KM, što je rast od oko tri posto u odnosu na isti period prošle godine. Broj realizovanih ugovora bio je 10.038, što predstavlja pad od 11 posto u odnosu na 2024. godinu.
Najviša cijena stana u Federaciji BiH zabilježena je u opštini Stari Grad Sarajevo i iznosila je 1.315.000 KM za 165 kvadratnih metara. Najskuplja kuća prodata je u Centru Sarajeva za 727.500 KM, sa 114 kvadrata stambenog prostora i parcelom od 260 kvadrata.
Prosječna cijena stana u Federaciji BiH porasla je za sedam posto, kuća za 11 posto, dok je prosječna cijena građevinskog zemljišta pala za šest posto u odnosu na prvu polovinu 2024. godine.
Republika Srpska: Manje prodaja, veći promet
U RS je u prvoj polovini 2025. registrovano 8.064 kupoprodajna ugovora, a ukupna vrijednost prometa iznosila je oko 590 miliona KM, što je povećanje od skoro pet posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Najskuplji stan u RS prodat je na Jahorini za 798.000 KM, površine oko 120 kvadratnih metara. Najskuplja kuća prodana je u Banjoj Luci, u naselju Nova Varoš, za 500.000 KM, sa 110 kvadrata stambenog prostora i zemljištem od gotovo 500 kvadrata.
Prosječna cijena novogradnje u RS u drugom tromjesečju 2025. iznosila je oko 3.167 KM/m², dok je u Banjoj Luci prosjek bio 3.649 KM/m².
Priuštivost stanovanja i regionalno poređenje
Ako zanemarimo rekordne cijene stanova i kuća u Sarajevu, Banjaluci i na Jahorini, a fokusiramo se na prosječne cijene, vidimo da one i dalje znatno premašuju realnu kupovnu moć građana.
Prema istraživanju portala Geozofija, za stan od 70 kvadratnih metara u BiH prosječnom kupcu je potrebno 11 godina štednje cijele neto plaće.
Ako bi se mjesečno izdvajala polovina plate od prosječnih 1.601 KM ( podaci Agencije za statistiku BiH za juli mjesec), za kupovinu stana trebalo bi 22 godine, dok bi oni koji štediju trećinu plate čekali i do 33 godine da skupe novac. Poređenja radi, u Hrvatskoj bi prosječna osoba trebala 23 godine štednje pola plate, u Srbiji 26 godina, a u Crnoj Gori gotovo 30 godina.
Trend rasta cijena, u kombinaciji s niskim primanjima i pooštrenim kreditnim uslovima, otežava rješavanje stambenog pitanja, posebno mladih i srednje generacije. Sve češće se traže manji stanovi i garsonjere jer su veće nekretnine praktično nedostižne.
Analitičari upozoravaju da će se ovakav trend nastaviti sve dok se ne poveća kupovna moć građana i ne stabilizuje tržište nekretnina. Do tada, vlastiti stan u BiH postaje privilegija, dok većina građana mora dugoročno štedjeti ili tražiti alternativna rješenja, uključujući najam ili preseljenje u manje atraktivna područja.