Evropska komisija juče je objavila Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine. U izvještaju se pominju polja na kojima Komisija uočava napredak, ali se navode i teme, zakoni i reforme na kojima se mora raditi. Izvještaj tretira i zakone koje su vlasti Republike Srpske donijele ili namjeravaju donijeti a koji ograničavaju medijske i građanske slobode. Unutar same Unije bilo je dosta neslaganja, pa je i sam Izvještaj u nekim dijelovima neodređen. Dok jedni tumače jučerašnju poruku EU da BiH nije dobila preporuku za početak pregovora, neki misle da jesmo.
Naša stranka u saopštenju govori o „uslovnoj preporuci“, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković se sa pojedinim medijima na Twitteru svađa oko termina unutar samog Izvještaja, dok predsjednik Republike Srpske kaže da EU nije propustila šansu da propusti šansu. Dodik je razočaran jer BiH nije dobila, kako kaže, bezuslovnu preporuku i jer se traži dodatni napredak.
Razloga za ushićenje, jasno je, nema. No, šta očekivati nakon ovog izvještaja pitamo Adnana Ćerimagića, analitičara Evropske inicijative za stabilnost.
„Jučerašnja odluka Evropske komisije u praktičnom smislu znači da o otvaranju pregovora o članstvu u EU sa BiH zemlje članice neće odlučivati prije nego što BiH napravi napredak u provođenju reformi. Evropska komisija juče je bila dosta generalna oko toga šta očekuje od BiH tako da se to može interpretirati na različite načine. Ono što je već sada jasno jeste da kada je u pitanju sama preporuka za otvaranje pregovora, Komisija se u posljednjih par sedmica našla između očekivanja u BiH da se pregovori otvore od strane vlasti kao i želje jednog dijela zemalja članica predvođenih Austrijom i Slovenijom da se takođe otvore pregovori s BiH i grupe zemalja članica EU predvođenih prije svega Njemačkom i Nizozemskom koje su bile izrazito protiv otvaranja pregovora u ovom trenutku“, komentariše Ćerimagić.
Stoga je, dodaje, sam Izvještaj uopšten i ostavljeno je prostora za različita tumačenja. Sve liči na kompromis i pokušaj zadovoljavanja svih strana.
„Tako da je Evropska komisija izašla sa jednim kompromisnim prijedlogom koji u osnovi znači političko ohrabrenje da se ustvari nastavi dalje sa reformama. Vjerujem da u Komisiji to smatraju kao i ohrabrivanjem odnosno ojačavanjem EU delegacija u Sarajevu, da će to omogućiti da vladajuća koalicija, prije svega na državnom nivou, u narednom periodu napravi nekoliko konkretnijih koraka. U samom izvještaju takođe vrlo jasno je navedeno da su prepreka ka otvaranju pregovora, ali i prepreka ka EU putu BiH sasvim sigurno zakoni koji su usvajani u Republici Srpskoj, koji se tiču medija, ali i nevladinog sektora koji su u pripremi. U tom smislu ti zakonski okviri idu protiv želje BiH da napreduje ka EU putu“, tumači Ćerimagić.
Glavni napredak BiH ogleda se u nedavnom usvajanju nekoliko reformskih zakona, koji su doduše puni manjkavosti, ali na mnogim drugim poljima BiH i dalje stagnira.
„Kada su u pitanju 33 poglavlja odnosno područja koja Evropska komisija ocjenjuje od kvalitete statistike preko vladavine prava do zaštite okoliša, Evropska komisija kako za sve zemlje pa tako i za BiH ocjenjuje nivo pripremljenosti za članstvo u EU, tu se može reći da ni po jednom od tih 33 poglavlja odnosno područja BiH u posljednjih godinu nije napravila toliko značajan napredak da se nivo pripremljenosti mijenja. To sve upućuje ne samo da je situacija u BiH teška, odnosno da će biti potrebno puno više kako bi se sam proces integrisanja dalje pokrenuo već upućuje i na to da evropska politika u BiH ne daje rezultate. Ne samo u BiH već i u regionu i u tom smislu valja gledati i ovu preporuku koja je takva da bi na neki način pokušala ohrabriti dalje korake. Sama predsjednica Evropske komisije jasno je rekla da ono što je danas odlučeno jeste otvaranje vrata ali da kroz ta vrata mora proći sama BiH konkretnijim reformama“, dodaje sagovornik Buke.
Ono o čemu se manje govori, a što je takođe bitno jeste i Plan rasta za zapadni Balkan. To je paket finansijske pomoći u iznosu od šest milijardi evra. Dvije milijarde su grantovi koje države ne trebaju vraćati, a četiri miijarde su povoljni krediti. Finansijski instrumenti imaju i svoje ciljeve i svoje uslove.
„Krediti bi se trebali pobrinuti za to da zemlje u regionu u narednom periodu sastave određenu listu reformi koji nisu politički dio ali koji se odnose na poboljšanje ekonomske i svake druge prilike u zemljama regiona i koje bi onda trebale otvoriti određene benefite u samoj EU od pristupa djelovima tržišta EU do učešća u različitim programima, projektima EU. Evropska komisija na osnovu iskustva sa zemljama članicama EU želi da vjeruje da jedan takav plan sa podlogom novca i privilegija plus očekivanja od reformi“, zaključuje Ćerimagić.
Naredni izvještaj bi trebalo da bude objavljen na proljeće, a tada se očekuje da BiH dobije preporuku za započinjanje pregovora. No, do tada vlasti moraju brže raditi na reformama. Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto je optimistična, ali ne zavisi sve od nje. Već od koalicionih partnera među kojima je Trojka, ali i koalicija okupljena oko SNSD-a.
