Evropska komisija juče je objavila Izvještaj o napretku
Bosne i Hercegovine. U izvještaju se pominju polja na kojima Komisija uočava
napredak, ali se navode i teme, zakoni i reforme na kojima se mora raditi. Izvještaj
tretira i zakone koje su vlasti Republike Srpske donijele ili namjeravaju
donijeti a koji ograničavaju medijske i građanske slobode. Unutar same Unije
bilo je dosta neslaganja, pa je i sam Izvještaj u nekim dijelovima neodređen. Dok
jedni tumače jučerašnju poruku EU da BiH nije dobila preporuku za početak
pregovora, neki misle da jesmo.
Naša stranka u saopštenju govori o „uslovnoj preporuci“,
ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković se sa pojedinim medijima na
Twitteru svađa oko termina unutar samog Izvještaja, dok predsjednik Republike
Srpske kaže da EU nije propustila šansu da propusti šansu. Dodik je razočaran
jer BiH nije dobila, kako kaže, bezuslovnu preporuku i jer se traži dodatni
napredak.
Razloga za ushićenje, jasno je, nema. No, šta očekivati
nakon ovog izvještaja pitamo Adnana Ćerimagića, analitičara Evropske
inicijative za stabilnost.
„Jučerašnja odluka Evropske komisije u praktičnom smislu
znači da o otvaranju pregovora o članstvu u EU sa BiH zemlje članice neće
odlučivati prije nego što BiH napravi napredak u provođenju reformi. Evropska
komisija juče je bila dosta generalna oko toga šta očekuje od BiH tako da se to
može interpretirati na različite načine. Ono što je već sada jasno jeste da
kada je u pitanju sama preporuka za otvaranje pregovora, Komisija se u posljednjih
par sedmica našla između očekivanja u BiH da se pregovori otvore od strane
vlasti kao i želje jednog dijela zemalja članica predvođenih Austrijom i
Slovenijom da se takođe otvore pregovori s BiH i grupe zemalja članica EU
predvođenih prije svega Njemačkom i Nizozemskom koje su bile izrazito protiv
otvaranja pregovora u ovom trenutku“, komentariše Ćerimagić.
Stoga je, dodaje, sam Izvještaj uopšten i ostavljeno je
prostora za različita tumačenja. Sve liči na kompromis i pokušaj zadovoljavanja
svih strana.
„Tako da je Evropska komisija izašla sa jednim kompromisnim
prijedlogom koji u osnovi znači političko ohrabrenje da se ustvari nastavi
dalje sa reformama. Vjerujem da u Komisiji to smatraju kao i ohrabrivanjem
odnosno ojačavanjem EU delegacija u Sarajevu, da će to omogućiti da vladajuća
koalicija, prije svega na državnom nivou, u narednom periodu napravi nekoliko
konkretnijih koraka. U samom izvještaju takođe vrlo jasno je navedeno da su
prepreka ka otvaranju pregovora, ali i prepreka ka EU putu BiH sasvim sigurno zakoni
koji su usvajani u Republici Srpskoj, koji se tiču medija, ali i nevladinog
sektora koji su u pripremi. U tom smislu ti zakonski okviri idu protiv želje
BiH da napreduje ka EU putu“, tumači Ćerimagić.
Glavni napredak BiH ogleda se u nedavnom usvajanju nekoliko
reformskih zakona, koji su doduše puni manjkavosti, ali na mnogim drugim
poljima BiH i dalje stagnira.
„Kada su u pitanju 33 poglavlja odnosno područja koja Evropska
komisija ocjenjuje od kvalitete statistike preko vladavine prava do zaštite
okoliša, Evropska komisija kako za sve zemlje pa tako i za BiH ocjenjuje nivo
pripremljenosti za članstvo u EU, tu se može reći da ni po jednom od tih 33
poglavlja odnosno područja BiH u posljednjih godinu nije napravila toliko
značajan napredak da se nivo pripremljenosti mijenja. To sve upućuje ne samo da
je situacija u BiH teška, odnosno da će biti potrebno puno više kako bi se sam
proces integrisanja dalje pokrenuo već upućuje i na to da evropska politika u
BiH ne daje rezultate. Ne samo u BiH već i u regionu i u tom smislu valja
gledati i ovu preporuku koja je takva da bi na neki način pokušala ohrabriti
dalje korake. Sama predsjednica Evropske komisije jasno je rekla da ono što je
danas odlučeno jeste otvaranje vrata ali da kroz ta vrata mora proći sama BiH
konkretnijim reformama“, dodaje sagovornik Buke.
Ono o čemu se manje govori, a što je takođe bitno jeste i Plan
rasta za zapadni Balkan. To je paket finansijske pomoći u iznosu od šest
milijardi evra. Dvije milijarde su grantovi koje države ne trebaju vraćati, a
četiri miijarde su povoljni krediti. Finansijski instrumenti imaju i svoje
ciljeve i svoje uslove.
„Krediti bi se trebali pobrinuti za to da zemlje u regionu u
narednom periodu sastave određenu listu reformi koji nisu politički dio ali
koji se odnose na poboljšanje ekonomske i svake druge prilike u zemljama
regiona i koje bi onda trebale otvoriti određene benefite u samoj EU od
pristupa djelovima tržišta EU do učešća u različitim programima, projektima EU.
Evropska komisija na osnovu iskustva sa zemljama članicama EU želi da vjeruje
da jedan takav plan sa podlogom novca i privilegija plus očekivanja od reformi“,
zaključuje Ćerimagić.
Naredni izvještaj bi trebalo da bude objavljen na proljeće,
a tada se očekuje da BiH dobije preporuku za započinjanje pregovora. No, do
tada vlasti moraju brže raditi na reformama. Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH
Borjana Krišto je optimistična, ali ne zavisi sve od nje. Već od koalicionih
partnera među kojima je Trojka, ali i koalicija okupljena oko SNSD-a.