Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u utorak je donio odluke po četiri žalbe Demokratske fronte i zastupnika te stranke u državnom parlamentu Zlatana Begića.
Hina je, pozivajući se na ESLJP, objavila da je Sud odbacio žalbu u kojoj je Begić nastojao osporiti ulogu Doma naroda Bosne i Hercegovine, kao i žalbu na izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, a u druge dvije zaključio je da je Begić bio žrtva diskriminacije zbog uskraćivanja pasivnog biračkog prava.
U odluci po žalbi na intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta u izbornoj noći 2022. godine, ESLJP je ocijenio kako te odluke ni na koji način nisu diskriminirale stranku Demokratsku frontu.
Europski sud za ljudska prihvatio je dvije Begićeve aplikacije zbog nemogućnosti kandidiranja za zamjenika i predsjednika FBiH te za (do)predsjedatelja Zastupničkog doma PSBiH.
Prema navodima iz sudskih spisa, Begić je tvrdio da mu je pravo na kandidaturu uskraćeno zbog sustavnih ograničenja vezanih uz etničku pripadnost, što je, prema njegovom mišljenju, protivno standardima Europske konvencije o ljudskim pravima i njezinih protokola, uključujući i pravo na slobodne izbore te zabranu zlouporabe prava.
Sud je utvrdio da je Begić diskriminiran jer mu je kao pripadniku „ostalih“ uskraćeno pravo da se kandidira za mjesto predsjedatelja/potpredsjedatelja Zastupničkog doma, a u drugom slučaju za poziciju predsjednika/potpredsjednika Federacije BiH.
Sud je donio i odluku da su Begiću po istom osnovu povrijeđena i prava za izbor u rukovodstvo Parlamentarne skupštine BiH. I u ovom slučaju mu je BiH dužna isplatiti 10.000 eura.
Današnje presude komentirao je i ministar pravde Davor Bunoza. On je na društvenoj mreži X napisao da je Sud odbacio aplikaciju Demokratske fronte koja se odnosila na izmjene Izbornog zakona nametnute od visokog predstavnika, kao i Begićeva aplikacija koja se odnosila se na ulogu Doma naroda i vrijednost glasa, a usvojene su dvije Begićeve aplikacije zbog nemogućnosti kandidiranja za zamjenika i predsjednika FBiH te za (do)predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
„Zaključno, ESLJP ponovno potvrđuje pravo svih na kandidaturu, ali i da ustavna struktura Bosne i Hercegovine, uključujući Dom naroda, nije protivna Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Nadam se da mediji ovaj put neće reći da sam izmislio dvije odluke koje su izostavili spomenuti“, napisao je Bunoza.