Evropska komisija razmatra modele koji bi omogućili brzo pridruživanje Ukrajine Evropskoj uniji kao dio mogućeg mirovnog sporazuma s Rusijom, ali bez punopravnog članstva od samog početka, potvrdili su zvaničnici EU.
Ideja, koja je još u ranoj fazi, zamišljena je kao politička i sigurnosna gesta prema Ukrajini, koja članstvo u EU vidi kao ključnu poslijeratnu garanciju stabilnosti, ekonomskog oporavka i dugoročne integracije sa Zapadom, nakon gotovo četiri godine rata s Rusijom.
Prema navodima diplomata, u jednom od mirovnih planova od 20 tačaka, o kojem su razgovarale Sjedinjene Američke Države, Ukrajina i Evropska unija, pominjalo se moguće članstvo Ukrajine u EU već 2027. godine. Međutim, veliki broj država članica smatra da je takav, ili bilo koji drugi fiksni rok, nerealan.
Pristupanje EU trenutno je proces zasnovan na ispunjavanju kriterijuma i usklađivanju zakonodavstva sa standardima Unije, što se mjeri napretkom u reformama, a zahtijeva i ratifikaciju u parlamentima svih 27 država članica.
Zbog toga se u Briselu razmatra „obrnuti model“ pristupanja, koji bi omogućio da se Ukrajina najprije politički pridruži EU, a da zatim, kroz prelazne periode, postepeno stiče pravo glasa i druga puna prava članstva, u skladu sa ostvarenim reformama.
– Moramo priznati da živimo u potpuno drugačijoj realnosti nego u vrijeme kada su prvobitna pravila proširenja uspostavljena – rekao je jedan zvaničnik EU.
Prema tom konceptu, Ukrajina – a potencijalno i druge zemlje kandidati – dobila bi ograničeno članstvo i „postepeni pristup“ odlučivanju unutar EU, zavisno od ispunjavanja kriterijuma za punopravno članstvo.
Dug put do članstva
Ukrajina je postala kandidat za članstvo u EU u junu 2022. godine, nekoliko mjeseci nakon početka ruske invazije, a pristupni pregovori otvoreni su krajem 2023.
Iskustva prethodnih proširenja pokazuju koliko je proces dug – Poljskoj je, bez ratnih okolnosti, trebalo deset godina da završi pregovore i sprovede sve reforme prije ulaska u EU 2004. godine.
Ipak, dio zvaničnika u Evropskoj komisiji smatra da Ukrajina nema luksuz dugog čekanja, jer bi eventualni mirovni sporazum s Rusijom mogao podrazumijevati teritorijalne ustupke, što bi bilo teško prihvatljivo za ukrajinsku javnost.
Ograničeno članstvo u EU moglo bi takav sporazum učiniti politički prihvatljivijim, te stvoriti stabilan okvir za nastavak reformi i ekonomski oporavak zemlje.
– U interesu Evrope je da Ukrajina bude u EU, prije svega zbog naše vlastite sigurnosti – rekao je jedan diplomat EU, dodajući da su „kreativna rješenja“ neophodna u novim geopolitičkim okolnostima.
Članstvo bez punih prava od prvog dana nije presedan u EU – većina zemalja koje su pristupile Uniji nakon 2004. godine prošla je kroz duge prelazne periode, posebno kada je riječ o slobodi kretanja radne snage i drugim ključnim pravima.