foto BUKA
Budućnost Zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji i te se zemlje trebaju postupno integrisati kako bi osjetile koristi od članstva i prije nego što i službeno postanu članicama, a sastanak na vrhu bio je prigoda da se ponovo potvrdi da sudbina Zapadnog Balkana leži u Evropskoj uniji”, izjavio je predsjednik Evropskog savjeta Charles Michel nakon završetka samita 27 članica EU i šest zemalja Zapadnog Balkana.
Kao pomoć za postepenu integraciju, Evropska komisija je predstavila plan za rast Zapadnog Balkana vrijedan šest milijardi eura.
Kako je i ranije objavljeno, plan za Zapadni Balkan se sastoji od četiri stuba. Prvi je otvaranje evropskog unutrašnjeg tržišta za zemlje u regiji u sedam područja, kao što su carinska politika, transport i roaming.
Drugi stub predviđa uspostavu zajedničkog regionalnog tržišta, što bi moglo povećati bruto domaći proizvod regije za deset posto. U trećem stubu od zemalja regije očekuje se da usvoje odgovarajuće reforme, koje će osigurati jednake uslove za sve.
“Četvrti stub predstavljaju investicije”, objasnila je Predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen.
Naglašena je važnost da se zemlje Zapadnog Balkana usklade sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući i uvođenje sankcija protiv Rusije.
“Kako produbljujemo saradnju sa partnerima, tako ponovo apelujemo na njih da ostvare brz i stalan napredak ka punom usklađivanju sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU (ZVSP), uključujući u pogledu restriktivnih mjera EU, i da djeluju u skladu sa time. Pohvaljujemo one partnere Zapadnog Balkana koji već pokazuju svoju stratešku opredijeljenost svojim potpunim usklađivanjem sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i potičemo one partnere koji se još nisu uskladili da to naprave. Naglašavamo važnost poboljšanog sprovođenja restriktivnih mjera i prevenciju njihovog zaobilaženja”, stoji u tekstu Briselske deklaracije.
EU pozdravlja potpisivanje, na samitu Berlinskog procesa u oktobru 2023. godine, četvrtog sporazuma o mobilnosti, koji se odnosi na uzajamno priznavanje profesionalnih kvalifikacija medicinskih sestara, veterinarskih hirurga, farmaceuta i primalja i koji će pridonijeti mobilnosti stručnog osoblja na Zapadnom Balkanu.
“EU pozdravlja i stupanje na snagu tri sporazuma o mobilnosti potpisanih protekle godine, koji se odnose na slobodu kretanja sa ličnim kartama za građane regiona, kao i na uzajamno priznavanje univerzitetskih diploma i stručnih kvalifikacija unutar regiona. EU ohrabruje ostale partnere Zapadnog Balkana da brzo ratifikuju te sporazume da bi građani što je prije moguće mogli imati koristi od njih”, navodi se u tekstu Deklaracije.
EU podsjeća na zajedničku obavezu da se pojačaju napori za pospješivanje integracije zapadnog Balkana sa unutrašnjim tržištem EU.
“Zajedničko regionalno tržište zapadnog Balkana (CRM) bi trebalo poslužiti kao polazna točka za integraciju. Neophodni su dodatni odlučujući napori svih lidera Zapadnog Balkana da bi zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana postalo stvarnost, posebno što se tiče usvajanja nekoliko odluka o inicijativama povezanim sa trgovinom koje su već dogovorene na tehničkom nivou u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). Takva inkluzivna regionalna saradnja zasnivana na pravilima i standardima EU ujedno bi stimulisala trgovinu unutar regiona i privukla investicije. EU poziva region da, uz pomoć Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), CEFTA i Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana (CIF) te prije nego što aktuelni akcijski plan za zajedničko regionalno tržište istekne 2024. godine pripremi ambiciozni akcijski plan koji će naslijediti aktuelni plan.”
EU pozdravlja rad svih ekonomija Zapadnog Balkana ka modernizaciji njihovih platnih sistema kako bi se približile standardima EU i ispunjavanju svih uslova za integraciju u Jedinstveno područje za plaćanje u eurima.
EU će nastaviti podržavati dekarbonizaciju regiona, uključujući putem tehničke pomoći, naročito za povećanje udjela obnovljivih energija. Projekat EU4Green je važan alat za pomoć partnerima u njihovim naporima za sprovođenje. EU će nastaviti podržavati region u razvoju i sprovođenju klimatske politike i politike energetske tranzicije, uključujući određivanje cijene ugljenika.
Kad se radi o integraciji digitalnog jedinstvenog tržišta EU, nadovezujući se na uspješno sprovođenje Regionalnog sporazuma o roamingu „roaming kao kod kuće” iz jula 2021. godine, pozdravljamo smanjenje troškova za prijenos podataka u roamingu između EU i Zapadnog Balkana počevši od 1. oktobra 2023. godine sa ciljem razvoja dugoročnog aranžmana o roamingu kako bi se region uključio u područje obuhvaćeno režimom EU „roaming kao kod kuće”. Zapadni Balkan bi takođe trebao nastojati da pojača svoje napore u oblasti digitalne transformacije i medija, posebno u pogledu reformi u polju sajber sigurnosti putem garancije za sigurno uvođenje 5G mreža sveobuhvatnim sprovođenjem paketa instrumenata EU za sigurnost 5G tehnologije. Da bi se dodatno promovisala digitalna povezanost, pozdravljamo namjeru da se razvije inicijativa WIFI4WB kako bi se građanima i posjetiocima omogućio slobodan pristup bežičnoj povezanosti na javnim mjestima.
EU će nastaviti podržavati partnere Zapadnog Balkana u borbi protiv negativnih učinaka na njihove ekonomije i društva, naročito putem Paketa EU za energetsku podršku vrijednog 1 milijardu EUR u vidu grantova, čime se može ostvariti 2,5 milijarde EUR u investicijama.
“Već je isplaćeno 90 % (450 miliona EUR) prve polovine paketa, namijenjeno ublažavanju povećanja cijena energije za mala i srednja preduzeća (MSP) i ranjiva kućanstva. Preostalih 500 miliona EUR u vidu grantova EU osigurava putem Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) kako bi se unaprjedilo energetsku tranziciju i energetsku nezavisnost, podržalo projekte u oblasti obnovljive energije, finansiralo poboljšanja energetske infrastrukture i interkonekcijskih vodova, uključujući LNG, nadogradilo sisteme za prijenos energije i centralizovano grijanje te poboljšalo energetsku efikasnost privatne i javne infrastrukture na Zapadnom Balkanu”, piše u tekstu Deklaracije.
Kontinuisano sprovođenje Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan (EIP) te Zelene agende i Digitalne agende za Zapadni Balkan će pomoći da se osnaži ekonomija iotpornost regiona, uključujući putem dodatne podrške za sigurnu i otpornu povezanost, energetsku tranziciju i diverzifikaciju snabdijevanja energijom.
“Potpora koja se pruža u okviru EIP-a uključuje 9 milijardi EUR u vidu grantova iz instrumenta IPA III i do 20 milijardi EUR u investicijama za razdoblje 2021. – 2027. te je u naprednom stadiju sprovođenja. Od investiocionog paketa za region vrijednog skoro 30 milijardi EUR već je mobilisano 16.6 milijardi EUR. U tom kontekstu partneri Zapadnog Balkana takođe moraju ojačati vladavinu prava i odlučno sprovesti ekonomske i socijalne reforme, uključujući one koje su sadržane u njihovim programima ekonomskih reformi i u zajedničkim zaključcima ekonomskog i finansijskog dijaloga”, piše u Deklaraciji.