U Hutovom blatu, zaštićenom močvarnom području i ornitološkom rezervatu, trenutno se provode tri važna EU projekta koja pomažu u aktivnostima vezanim za zaštitu tog područja, a čija realizacija iz redovitih izvora finansiranja ne bi bila moguća.
Kako je u razgovoru za Fenu kazala direktorica Parka prirode Hutovo blato Irena Rozić, institucije koje se bave zaštitom prirode u Bosni i Hercegovini suočavaju se s brojnim izazovima, a upravljanje zaštićenim područjima složen je posao koji zahtjeva podršku ne samo nacionalnih, državnih razina, nego i šire zajednice.
U tom poslu u posljednje vrijeme sve veću ulogu imaju EU fondovi.
Znamo da je močvarno stanište Hutovo blato ramsarsko područje, odnosno da je to močvara od međunarodnog značaja tako da je potpuno logično da se sredstva namijenjena zaštiti prirode, namijenjena nekako prilagodbi klimatskim promjenama, utroše upravo u ovakva staništa, ovakve prostore – kazala je Rozić.
Monitoring i specijalizirana oprema
Naglasila je kako je temeljna uloga aktuelnih EU projekata uspostava monitoringa koji je, kako je dodala, jako važan jer su potrebni kontinuirani podaci koji pokazuju kakvo je stvarno stanje unutar parka prirode.
Projekt SmartWater uvodi pametne tehnologije za praćenje i upravljanje vodnim režimom, projekt MoWaClim odnosi se na praćenje interakcije između podzemnih i površinskih voda za poboljšanje otpornosti održive poljoprivrede na uticaj klimatskih promjena u obalnim sistemima, bavi se analizom uticaja klimatskih promjena i očuvanjem močvarnih staništa, dok projekt ADRISKI jača kapacitete za procjenu rizika i razvija modele održivog gospodarenja prirodnim resursima.
Kroz te projekte, uz ostalo, nabavlja se i specijalizirana oprema u vidu sondi za mjerenje kvalitete koje će prikazivati podatke u realnom vremenu, što je za monitoring tih prirodnih ekosistema od ključnog značaja – istakla je Rozić.
Ukupna vrijednost spomenutih EU projekata iznosi oko 2,5 miliona eura, od čega je oko 300.000 eura direktno usmjereno na aktivnosti u Hutovom blatu.
Projekti se financiraju iz programa Europske unije, a riječ je o namjenskim sredstvima koja se refundiraju po utrošku, odnosno odobravaju nakon što se planirane aktivnosti provedu i opravdaju kroz dokumentaciju. Ono što je vrlo važno spomenuti kada su u pitanju evropski projekti, jeste da oni traže i vlastito učešće od minimalno 15 posto, tako da sve aktivnosti moraju imati i to direktno sufinansiranje – kazala je Rozić.
Usklađivanje zakonodavstva
Pored izravne pomoći u obavljanju temeljnih zadaća očuvanja i upravljanja zaštićenim područjima, evropski projekti omogućavaju povezivanje s drugim institucijama i državama.
Projekti se realiziraju u partnerstvu s institucijama iz Republike Hrvatske, Crne Gore i zemalja Evropske unije, a među njima su parkovi prirode, istraživački instituti, sveučilišta i organizacije za zaštitu okoliša iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Crne Gore i Albanije. Ta razmjena iskustava i njihovih nekih znanja, obzirom da je Hrvatska već u EU i Slovenije također, od velikog je značaja jer nas po pitanju i pristupanja EU čeka usklađivanje zakonodavstva i kada je u pitanju zaštita prirode. Već rezultati ovakvih projekata mogu nam biti temelji za lakšu prilagodbu budućim zakonima – ocijenila je Rozić.
Napomenula je kako su ranije uspješno završeni projekti EPATH i EXCHANGE, također financirani iz EU, koji su doprinijeli razvoju turističke i edukativne infrastrukture, čime su stvoreni temelji za daljnji održivi razvoj Parka prirode Hutovo blato.
Rozić naglašava kako EU projekti donose namjenska sredstva, omogućuju saradnju, razmjenu iskustava i zajedničke aktivnosti, ali da je za dugoročni uspjeh potrebno osnažiti ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima, jer upravo one predstavljaju temelj očuvanja prirodnih vrijednosti, ali i ključne destinacije za održivi razvoj šire regije.
Održivi turizam
Govoreći o razvoju turizma u zaštićenim područjima, direktorica Parka prirode Hutovo blato naglašava da u prvom planu uvijek mora biti očuvanje okoliša, a da turizam dolazi na kraju „kako šlag na tortu“, nakon što je taj temeljni uvjet ispunjen.
Ocijenila je kako je povećanje broja turista uz istodobno očuvanje prirodnih staništa i ekološke ravnoteže, moguće samo kroz održiv i planski razvoj.
Naš cilj je razvijati ekoturizam koji potiče edukaciju, interpretaciju i doživljaj prirode, a ne masovni turizam. Ključne mjere uključuju kontrolu broja posjetilaca, jačanje edukativnih i interpretacijskih sadržaja, razvoj infrastrukture koja ne narušava okoliš te stalno praćenje uticaja turizma na ekosistem – naglasila je.
Na kraju razgovora Rozić je podsjetila da je Hutovo blato močvarno stanište koje se prostire na gotovo 8.000 hektara i ima ogromnu ekološku funkciju u prostoru.
Taj prostor je bitan kao veliki rezervoar ugljika, kao veliki rezervoar vode, kao jedan prirodni klimauređaj za cijelu našu regiju. I to je ona prva i primarna vrijednost ovog zaštićenog područja – poručila je direktorica Parka prirode Hutovo blato Irena Rozić.