Navikli smo na slabu ili nikakvu učinkovitost institucija Bosne i Hercegovine, ali više od mjesec dana traje blokada uzrokovana odlukom Milorada Dodika da bojkotuje rad u institucijama BiH nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Incko odlučio da nametne izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se kažnjava negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Posljedice ogromne: Oružane snage nisu mogle angažovati helikopter za gašenje požara, privrednici nisu otišli na EXPO sajam, nema odluka Savjeta ministara.
Blokade poput usvajanja Budžeta institucija vodi i HDZ BiH koji sprječava i formiranje novog sastava Vlade FBiH. Dragan Čović uslovljava usvajanje budžeta i formiranje Vlade usvajanjem izmjena Izbornog zakona. Rješenje političke krize se ne nazire, a o svemu je govorio i visoki predstavnik Christian Schmidt. Najviše komentara izazvala je njegova izjava da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Sve je to izazvalo reakciju i Željka Komšića, koji je poručio da to nije zvanični stav Njemačke. Nazire li se kraj političke krize, je li Schmidt u pravu, kako se desilo da dva člana Predsjedništva osporavaju mišljenja visokog predstavnika, ali i ko zloupotrebljava genocid, neka su od pitanja na koja u BUKA audio podcastu odgovora analitičar i univerzitetski profesor Enver Kazaz.
BUKA: Nekako smo navikli da su visoki predstavnik i Milorad Dodik na suprotnim stranama, sada imamo situaciju da se s njim (visokim predstavnikom) ne slaže Željko Komšić. Šta to sada mijenja?
Treba vidjeti zbog kojih stvari je Dodik na suprotnoj strani, a zbog kojih Komšić. Razlozi naprosto nisu isti. Dodik svojim separatizmom ide u političkom pravcu koji ispunjava interes Rusije na Balkanu i na drugoj strani želi da od Republike Srpske načini drugu srpsku državu na ovom prostoru. Komšić je protiv novog visokog predstavnika, jer je ovaj primijetio ono što je očigledan problem s izbornim procesom u Bosni I Hercegovini, a to je dominacija bošnjačkog glasačkog tijela i način na koji Komšića kao narativnog političkog bošnjačkog nacionalistu biraju Bošnjaci. Ne zbog građanske orijentacije države nego zbog antihrvatskog političkog stava kojeg Komšić očigledno zastupa. Komšićevi razlozi su vrlo jednostavni, on je direktno pogođen izjavom novog visokog predstavnika gospodina Schmidta i njegovi razlozi se mogu posmatrati kao stajališta iz kojih proizilazi lični interes i lična politička karijera. Ništa bitno to u poziciji OHR-a neće promijeniti, budući da OHR naprosto svoj mandat neće prilagođavati ni jednom, ni drugom političaru. OHR će djelovati onako kako zapadne sile nalože to djelovanje. Pokušavaće da novi visoki predstavnik igra igru i s Rusijom, da pokuša dobiti i njihovo povjerenje, ali vjerujem da će novi visoki predstavnik tragati za kompromisom u BiH. On je težak, u ovom trenutku gotovo nemoguć, ali kompromis je jedino rješenje u BiH.
BUKA: Da li je u pravu i je li primjerena izjava visokog predstavnika koji kaže da je Komšić izabran glasovima Bošnjaka? Nekako je to do sada bio stav HDZ-a.
Očigledno je da je Komšić izabran glasovima Bošnjaka, i očigledno je da je on zbog koalicije sa SDA napravio od DF-a neku vrstu bošnjačke političke partije. Da li je primjerena takva izjava je veliko pitanje. Meni se čini da je visoki predstavnik pogriješio s takvom izjavom, onemogućio je sebi niz političkih manevara i otvorio front u dijelu medija prije svega onih vezanih za Komšićevu i Izetbegovićevu partiju protiv sebe. Tom izjavom on je stvorio štetu i OHR-u i sebi, stvorio ogorčenje u dijelu sarajevske javnosti.
BUKA: Vjerujete li da će Schmidt podržati izmjene izbornog zakona po Čovićevom principu?
Ako Vam kažem da će gospodin Schmidt tragati za kompromisom, onda podrazumijevam pod tim da neće u potpunosti podržati stajališta HDZ-a. Uostalom kada bi podržao Izborni zakon kakav traži HDZ, onda bi on podržao i neku vrstu nacionalizma koji pritom unosi diskriminaciju u izborni proces jer ne zaboravimo da po prijedlozima HDZ-a hrvatski glas iz Sarajeva ne vrijedi isto kao hrvatski glas iz Mostara. Isto tako, bošnjački glas iz Sarajeva ne vrijedi isto onoliko koliko bošnjački glas iz Stoca. Kada bi bio usvojen takav Zakon vjerovatno bi pao na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Tako da je avantura HDZ-a s tim prijedlogom Zakona neka vrsta političkog suicida. Ono što bi morao shvatiti visoki predstavnik jeste da se konačno Izborni zakon donosi u Parlamentu BiH, a za šta mu treba 2/3 glasova u Parlamentu. Prijedlog HDZ-a nikada ne bi mogao dobiti 2/3 čak i da ga podrži i EU i SAD zajedno. Ne zaboravimo Aprilski paket koji je imao apsolutnu podršku međunarodne zajednice, pao je u Parlamentu BiH zahvaljujući djelovanju Harisa Silajdžića i Bože Ljubića, a bio je puno bolji za BiH od svih kasnijih prijedloga ne samo Izbornog zakona nego i ustavnih rješenja.
BUKA: Kažete da bi nametnuto rješenje bilo u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Međutim, i sadašnji način biranja članova Predsjedništva BiH nije u skladu s osnovnim načelima ljudskih prava. Sud u Strazburu je to već pokazao u presudama Sejdić i Finci, Pilav, Zornić… Predsjednik Bundestaga je rekao kako je ustavno uređenje BiH najkomplikovanije na svijetu. Koliko je realna promjena Ustava i da se konačno ispoštuju presude Evropskog suda za ljudska prava?
Više od 25 godina traje ustavna kriza u BiH, komplicirani ustavni sistem u BiH djelo je međunarodne zajednice. Tim kompliciranim sistemom je nagrađen onaj politički spektar koji je razarao BiH kao cjeloviti državu. Procesi dezintegracije BiH su nastavljeni nakon rata i oni su trajno stanje u ovoj zemlji gdje se rat s vojnog preselio u političko polje. Rješenje preko noći ustavne krize teško je očekivati i to mogu samo politički idealisti. Moje mišljenje je da će BiH dugo biti zemlja zaleđenog konflikta i da će BiH dugo živjeti u sadašnjem stanju ustavne krize. Ne vjerujem da će do narednih izbora biti moguće tako lako donijeti novi Izborni zakon jer su stajališta dijametralno suprotna, i ne nude kompromisna rješenja. Kada je ova zemlja u pitanju nikad ne recite nikad, vrlo je moguće da preko noći politički lideri pod pritiskom međunarodne zajednice mijenjaju neka svoja stajališta. Teško je biti prorok ovdje, mi se nalazimo u situaciji u kojoj nije moguće predvidjeti nastavak krize jer njom u ovom trenutku niko ne upravlja. Imamo blokiranu državu na razini tkz. državnih institucija, imamo blokiranu Federaciju koju provodi HDZ neprimjenjivanjem rezultata prošlih izbora. Kriza u BiH je maksimalna, ali to ne znači da kriza ne može potrajati još neko vrijeme. Ne mogu biti prorokom, ali bih volio da u BiH međunarodna zajednica shvati da je nužno tragati za konsenzusom i kompromisom kao jedinim načelima koja omogućuju stabilnu zemlju.
BUKA: Na skupu na kojem su govorili njemački funkcioneri govorilo se i o zloupotrebi genocida od strane Bošnjaka. Kako Vi gledate na to?
Očigledna je instrumentalizacija genocida u političkom polju i to s više strana. Jedni, velikosrpski ili srpski nacionalisti ga negiraju, drugi viktimiziraju bošnjački politički prostor upotrebom genocida u političke svrhe. Podsjetiću da je gospodin Tihić govorio da Bošnjaci moraju promijeniti prioritete u politici i filozofiju žrtve izbaciti iz središta te politike. Bojim se da ta politika dodatno traumatizira društveni prostor, i bojim se da instrumentalizacija genocida u političke svrhe vodi radikaliziranju političkog polja. Bilo bi idealno kada bi politika i kultura sjećanja vodila ka katarzi, umjesto što vodi dodatnom sukobljavanju u BiH. Nažalost, ovdje su politički moćnici odabrali sukob umjesto katarze.