Godišnja inflacija u BiH, prema posljednjim podacima
Agencije za statistiku BiH za mart ove godine, iznosi rekordnih 10,2 posto.
Istovremeno, godišnja inflacija u Hrvatskoj u aprilu je
iznosila 9,4 posto, u Srbiji 9,6 posto, a na nivou eurozone 7,5 posto, što je
najviša stopa inflacije u istoriji evropske monetarne unije.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najveći rast
cijena, od čak 14,8 posto, tiče se hrane i bezalkoholnih pića. U martu ove u
odnosu na mart prošle godine cijene stanovanja i režijskih troškova više su za
8,3, a prevoza za 24,5 posto.
Podaci o rastu cijena u BiH uopšte nisu iznenađujući, kaže
ekonomista Faruk Hadžić, i to građani osjete prilikom svakodnevnih kupovina.
Poražavajuće je kaže da je reakcija vlasti je i ovaj put
izostala, iako je struka predložila kvalitetne prijedloge kojim bi se ublažili
negativni efekti inflacije i usporio rast cijena.
Sada, dodaje, kada bi i ukinuli privremeno akcize na gorivo,
ne bi ni približno imali očekivane efekte da je isto urađeno u februaru. Ipak,
u ovoj situaciji, postoje još neke potencijalne mjere, koje mogu pomoći građanima
i privredi.
Prva mjera, pojašnjava Hadžić, tiče se „zamrzavanja“ osnovice za obračun PDV-a
na osnovne životne namirnice: “Ako već donosioci odluka ne žele smanjiti stopu
PDV-a, onda bi bar mogli izmijeniti propise i PDV obračunavati na osnovicu
prije nego su krenula poskupljenja, jer nije isto obračunavati 17% na cijenu
ulja od 2 KM ili 5 KM”.
Druga mjera bi se, kaže, odnosila na pomoć radnicima, gdje
bi se od određenog, jasno definisanog datuma u ovoj godini, svako novo
povećanje plata radnika oslobodilo plaćanja poreza: “Npr. ako je neto plata
radnika u februaru ove godine iznosila 700 KM + 492 KM doprinosa i poreza, a
sada poslodavac odluči da poveća neto platu radnika za 300 KM, onda u toj
situaciji, sav taj dodatni novac ide radniku, a država ne bi naplatila
doprinose. Na ovaj način radnik dobiva veću platu kako bi se ublažili negativni
efekti inflacije”,
Važno je istaknuti, kaže, i da u sklopu obje mjere, država
nema baš nikakve izdatke.
Ekonomista Slaviša Raković izostanak adekvatnih mjera za pomoć građanima ocjenjuje kao nešto potuno
očekivano: “Sve u
svemu naši političari smatraju da je stanovništvo bolje prilagodljivo od države
i da se lakše odlučuje na štednju i odricanja”.
Inflacija će tek dosegnuti
vrhunac
Nažalost,
enormna poskupljenja će se nastaviti i u narednim mjesecima, a građani BiH će,
kako stvari stoje, ostati prepušteni sami sebi.
Potvrdila je to u svojoj prognozi i Evropska komisija.
“Očekujemo
da inflacija dosegne vrhunac u sadašnjem, drugom kvartalu ove godine i
nakon toga počela bi postupno padati, rekao je povjerenik Komisije za privredu Paolo
Gentiloni.
Inflacija počela rasti u februaru 2021.
U zadnjem tromjesečju prošle godine bila je 4.6 posto, a u prvom
tromjesečju ove godine popela se na 6.1 posto. U evropodručju inflacija je u
aprilu bila 7.5 posto, što je najveća zabilježena stopa inflacije u istoriji
evropske monetarne unije.