Pirotehnička sredstva nisu igračke, a njihov nepredvidivi prasak i bljesak mogu ozbiljno uticati na mentalno zdravlje djece sa poteškoćama, ali i životinja. Upravo zato, u periodu njihove najveće upotrebe – pred Novu godinu – stručnjaci i udruženja apeluju na oprez, smanjenje upotrebe i više empatije.
Ogroman skok uvoza pirotehnike u BiH
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih deset mjeseci ove godine uvezeno je čak 435.321,60 kilograma pirotehničkih sredstava, vrijednih 3.477.818,52 KM.
Prošle godine u istom periodu uvezeno je upola manje – 221.079,10 kilograma.
Najviše pirotehnike stiglo je tokom juna, a tradicionalni vrhunac očekuje se u novembru i decembru.
Ekonomista Igor Gavran objašnjava da je ovakav rast rezultat prazničnog perioda, ali i širenja trenda obilježavanja raznih događaja vatrometom. Dodaje i da je pitanje da li BiH može sama proizvoditi ovakve proizvode, uz obaveznu strogu regulaciju i nadzor zbog bezbjednosti.
Roditelji djece sa poteškoćama mole za razumijevanje
Božidarka Tomašević iz Udruženja „Plavi svijet“ upozorava da djeca sa poteškoćama, a posebno djeca iz spektra autizma, teško podnose buku i nagle svjetlosne promjene.
„Djeca se ukoče od straha, napetost može trajati satima. Kao roditelj, znam koliko je teško umiriti ih posle jedne jedine eksplozije“, kaže ona.
Iako udruženja svake godine apeluju na umjerenost, petarde se i dalje masovno koriste.
„Ne vidim kakva je sreća u bacanju petarde ako znate da će se desetoro ljudi uplašiti“, ističe Tomaševićeva.
Psiholog: Petarde nisu zabava – one su stresor
Psiholog i sistemski porodični terapeut Maja Savanović Zorić naglašava da pirotehnika direktno utiče na mentalno zdravlje najosjetljivijih.
„Djeca s autizmom glasne, nepredvidive eksplozije doživljavaju kao fizički stresor koji preplavljuje nervni sistem. Rezultat je panika, senzorna preopterećenost, regresija, tantrumi – reakcije koje nisu loše ponašanje, već odbrana organizma“, objašnjava ona.
Slične reakcije javljaju se i kod djece sa intelektualnim poteškoćama, ADHD-om ili anksioznošću.
Ni kućni ljubimci nisu izuzetak – psi i mačke zvuk vatrometa čuju višestruko jače i često zapadaju u stanje panike.
Postoje alternative
Stručnjaci pozivaju roditelje da razmisle o posljedicama i biraju humanije načine obilježavanja praznika:
- razgovarajte s djecom o štetnosti pirotehnike
- koristite lampice, svjetlosne dekoracije ili tihi vatromet
- poštujte satnice zabrane pirotehnike
- zaštitite osjetljivu djecu pripremom slušalica, sigurnih prostora i ranijih razgovora o buci
„Pirotehnika traje sekundu, a posljedice po nečiji nervni sistem mogu trajati danima. Ako želimo praznike koji su za sve – birajmo rješenja koja nikoga ne tjeraju da se skriva, drhti i plače“, poručuje Savanović Zorićeva.