Iako zvanična statistika Centralne banke Bosne i Hercegovine bilježi usporavanje ukupne inflacije, građani to ne osjećaju u svakodnevnom životu jer temeljna inflacija ostaje relativno visoka, upozoravaju ekonomski stručnjaci.
U praksi to znači da pritisci na cijene više ne dolaze primarno od hrane i energije, već iz domaće ekonomije – ponajviše kroz rast cijena usluga i stanovanja, kategorija koje se sporije prilagođavaju i rjeđe pojeftinjuju.
Ekonomista Igor Gavran ističe da je u proteklih pet godina zabilježen drastičan skok troškova života, pri čemu su cijene pojedinih osnovnih dobara i usluga porasle i do 70 posto.
“Godišnja stopa inflacije u BiH zvanično iznosi nešto ispod šest posto. Međutim, stvarnost građana je drugačija jer cijene proizvoda i usluga od kojih direktno zavise i na koje troše najveći dio dohotka rastu znatno brže”, navodi Gavran. On upozorava i na dodatni udar na budžete građana nakon izbora, kada se očekuje novi rast cijena električne energije i komunalnih usluga.
Stručnjaci podsjećaju na čestu zabludu u tumačenju statistike: kada inflacija padne, primjerice sa 6,8 na 5,6 posto, to ne znači pojeftinjenje, već samo da cijene nastavljaju rasti, ali po nešto sporijoj stopi.
Profesor ekonomije Milenko Stanić naglašava da ključni problem BiH više nije uvozna inflacija, već niska produktivnost, nedostatak konkurencije i nerealna javna potrošnja.
“Ove godine imamo izbore i vidimo izmjene budžeta sa novim stavkama za potrošnju koja nije zasnovana na realnim prihodima. Administracija mora smanjiti bespotrebna davanja i korupciju te uskladiti realna primanja s davanjima”, poručuje Stanić.
Na optimistične prognoze o daljem padu inflacije skeptično gleda i ekonomista Admir Čavalić, koji smatra da takve procjene zanemaruju međunarodne okolnosti i geopolitička previranja, poput sukoba na Bliskom istoku i oscilacija na tržištu energenata.
Analitičari se slažu da bez konkretnih mjera vlasti – koje bi išle u pravcu obuzdavanja cijena i smanjenja proizvodnih troškova – Bosnu i Hercegovinu očekuju ozbiljni tržišni poremećaji, dalji rast cijena i dodatni pad već usitnjene kupovne moći stanovništva.