Ekonomista Faruk Hadžić
sačinio je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu Federacije BiH kojim bi se,
ukoliko bi bio usvojen u Parlamentu FBiH, poboljšala prava radnika u ovom
entitetu.
Izmjenom zakona dosadašnjih
40 sati rada sedmično prelazi u 40 sati rada od ponedjeljka do petka, ukoliko
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije definisano u
kraćem roku. Ostavljena je mogućnost i da se puno radno vrijeme od 40 sati može
rasporediti na šest dana u sedmici, gdje dio preraspodijeljenog punog radnog
vremena vikendom ne može iznositi duže od četiri sata.
Otežani uslovi rada,
prekovremeni i noćni rad
Značajan je i član 76. Zakona
koji se odnosi na pravo povećanja plate radniku.
(1) Radnik ima pravo na
povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, noćni rad i rad
vikendom, te za rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za
koji je zakonom određeno da se ne radi, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom
o radu i ugovorom o radu.
(2) Naknada za prekovremeni
rad ne može biti uvećana za iznos manji od 20 posto od iznosa satnice za
puno radno vrijeme zaposlenika.
(3) Naknada za rad vikendom,
ukoliko je u pitanju subota, ne može biti uvećana za iznos manji od 50 posto
od iznosa satnice za puno radno vrijeme zaposlenika.
(4) Naknada za rad vikendom,
ukoliko je u pitanju nedjelja, ne može biti uvećana za iznos manji od 100
posto od iznosa satnice za puno radno vrijeme zaposlenika.
(5) Naknada za noćni rad, ne
može biti uvećana za manji iznos od 70 posto od iznosa satnice za puno
radno vrijeme zaposlenika.
(6) naknada za rad na dan
sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana koji je zakonom određen da se
ne radi, ne može biti uvećana za iznos manji od 100 posto od iznosa
satnice za puno radno vrijeme zaposlenika.
U prijedlogu zakona navedeni
su i neki od argumenata za njegovo donošenje, kao što su zdravstvene koristi,
povećanje produktivnosti, radno-privatni balans i smanjenje nezaposlenosti.
Prijedlog izmjena Zakona o
radu FBiH dostavljen je Sindikatu
trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, a predsjednica tog sindikata Mersiha
Beširović za Buku je komentarisala navedeni prijedlog.
“Prijedlog sam po sebi je
zaista idealan, u smislu konačnog stajanja ukraj tom neplaćenom prekovremenom
radu. Prijedlog isto tako predviđa značajnu nadoknadu za rad u dane vikenda.
Međutim, ono što je nama sporno u tom prijedlogu jeste što se bojimo da on nije
realan i da ga nikad neće podržati poslodavci. Prijedlog predviđa značajno
izdvajanje na ime dodatnih naknada, a znamo kako je stanje sa poslodavcima kada
im se traže dodatna izdvajanja”, skeptična je Beširović.
Ona navodi kako prijedlog
zahtijeva otpakivanje Zakona o radu FBiH.
“To bi onda povuklo i niz
drugih stvari. Javili bi se i neki drugi sindikati sa svojim izmjenama i onda
je to dugotrajniji proces. Zakon o radu koji imamo trenutno u Federaciji je
jako loš. Toliko je loš da mislim da bi bilo lakše i bolje praviti novi zakon o
radu, tako da ne znam koliko je uopšte moguće pristupiti izmjenama i dopunama
samo u ovom smislu. Gospodin Hadžić nam je prenio da će on sa prijedlogom ići
prema Ministarstvu za rad i nama bi značilo ukoliko bi ovaj prijedlog dobio
podršku”, govori predsjednica Sindikata trgovine.
Beširović konstatuje da bi se
radnicima povećala plata za oko 300 KM samo na osnovu rada vikendom,
ukoliko bi pomenuti prijedlog bio usvojen.
Zakon loš svima, samo ne
bivšem premijeru
U prethodnim godinama brojni
radnički sindikati, ali i opozicioni zastupnici u Parlamentu FBiH su isticali
kako Federacija BiH ima loš Zakon o radu, a neki od zastupnika su čak tvrdili
kako je on radnika pretvorio u modernog roba. Jedini koji je konstantno hvalio
taj zakon bio je bivši federalni premijer Fadil Novalić.
“Zakon o radu je ostavio puno
nedorečenih stvari. Ono što je za nas u Sindikatu trgovine jako bitno, a
dijelom se gospodin Hadžić dotakao toga u ovom pomenutom prijedlogu, a odnosi
se na član 39. odnosno na preraspodjelu radnog vremena, koja se masovno zloupotrebljava.
Ugovori na određeno vrijeme nisu riješeni na adekvatan način. Predviđeno je da
se ugovor na određeno može produžavati tri godine, a nakon toga bi radnik
trebao da dobije ugovor na neodređeno. U praksi se dešava da se prekine radni
odnos na mjesec ili dva, i onda radnik ponovo dobije ugovor na određeno
vrijeme. Trebalo je prihvatiti ugovor na određeno kao realnost i urediti prava
radnika kada prestane radni odnos definisan ugovorom na određeno vrijeme.
Situacija je sada takva da kada radniku istekne ugovor on nema nikakva prava”,
naglašava Beširović, dodavši kako Zakon o radu ima i brojne druge mane.