Ekonomija Bosne i Hercegovine ušla je u 2025. godinu sa vidljivim znakovima usporavanja, navodi se u najnovijem Izvještaju Evropske komisije o ekonomskom stanju zemalja u procesu proširenja. Prema dokumentu, industrijska proizvodnja je nastavila pad, a promet u maloprodaji također je opao, što ukazuje na slabljenje privredne aktivnosti u zemlji.
Centralna banka BiH revidirala je naniže prognozu ekonomskog rasta za ovu godinu – sa ranijih procjena na 2,4 odsto. Glavni razlog je očekivano slabljenje eksterne potražnje, dok se istovremeno očekuje porast inflacije na 3,5 odsto, uglavnom zbog domaćih pritisaka na cijene izazvanih snažnim rastom plata.
Evropska komisija ovdje daje suptilan, ali jasan signal – rast plata, naročito u javnom sektoru, dolazi u trenutku kada ekonomija slabi, što su i domaći ekonomski stručnjaci već ranije kritikovali kao populističku mjeru koja ne prati realne pokazatelje.
U četvrtom kvartalu 2024. godine realni BDP rastao je za 2,5 odsto na godišnjem nivou, što je jedva primjetno usporenje u odnosu na prethodni kvartal. No industrijski sektor – koji čini petinu ukupne dodate vrijednosti – bilježi deseti uzastopni kvartal pada, što je ozbiljan indikator strukturalnih problema.
Ipak, vlasti BiH su u martu predale Evropskoj komisiji Program ekonomskih reformi za period 2025–2027, koji predviđa da će rast biti potaknut domaćom potražnjom, te da će doći do fiskalne konsolidacije kojom bi se budžetski deficit od 1,3 odsto preokrenuo u suficit do 2027. godine. Takođe, očekuje se dalji pad javnog duga.
Domaća potrošnja ostaje ključni oslonac rasta. U četvrtom kvartalu bruto investicije porasle su za 7,3 odsto, a privatna potrošnja za 1,9 odsto. Izvoz je blago porastao, dok je uvoz rastao snažnije, pod uticajem unutrašnje potražnje.
Pozitivni pomaci vide se i na tržištu rada. Broj zaposlenih u posljednjem kvartalu prošle godine bio je za 0,6 odsto veći nego godinu ranije, dok je broj nezaposlenih smanjen za gotovo 23.000 osoba. Nezaposlenost je u 2024. smanjena na 11,7 odsto, što je najniži nivo u posljednjih nekoliko godina.
Međutim, rast plata – posebno u javnom sektoru – ostaje potencijalni rizik. Nominalne plate u četvrtom kvartalu 2024. porasle su za 9,8 odsto, dok su u prva dva mjeseca 2025. zabilježeni još snažniji skokovi – od čak 13,9 i 13 odsto na godišnjem nivou.
Evropska komisija upozorava da bi ovakva dinamika mogla dodatno pojačati inflatorne pritiske i ugroziti konkurentnost privrede, posebno u sektorima koji zavise od izvoza. U trenutku kada industrija slabi, a vanjski faktori nisu naklonjeni, domaće fiskalne i platne politike moraju biti promišljenije, poručuje se u izvještaju.